Ispred Kuće hrvatske hrane Crotaste, promotivno-prodajnog centra u središtu Zagreba u kojemu se mogu pronaći domaći prehrambeni proizvodi OPG-ova i malih proizvođača iz svih dijelova Lijepe naše, predstavnici šest klastera i OPG-ova s područja naše županije predstavili su svoje proizvode, a podršku im je pružio i vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.

Pa su tako od 11 do 13 sati Zagrepčani i drugi posjetitelji imali priliku kušati ono najbolje što Slavonija nudi – od suhomesnatih i mliječnih proizvoda, jaja iz slobodnog uzgoja, meda, pekmeza, kruha sa svinjskom masti i paprikom, orašastih plodova, vina, rakije i još mnogo toga.

Osim degustacije, predstavnici županijskog Agroklastera za sve zainteresirane pripremili su brojne promidžbene materijale u kojima je predstavljeno čime se bave i što nude proizvođači iz Vukovarsko-srijemske županije.

Ova trgovina, koja za glavni cilj ima promociju i plasman hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, mjesto je domaćih proizvoda s područja cijele Republike Hrvatske pa tako na policama možete pronaći ono najbolje što nude i čime se ponose Slavonija, središnja Hrvatska, Istra i Dalmacija.

Crotaste trgovina nalazi se u samom središtu Zagreba, u ulici Augusta Cesarca 5, a za sve ljubitelje domaćih proizvoda otvorena je od ponedjeljka do petka od 9 do 20 sati te subotom od 9 do 14 sati.

Dođite, kušajte i kupite domaće proizvode jer #domaćejenaše!

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objasnili su da će nakon obrade podataka biti poznato koliki će broj korisnika ovo povećanje obuhvatiti, kao i koliko će u prosjeku biti uvećane mirovine.

Zakon o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima, ukinut je pa se mirovine od 1. siječnja ove godine više ne smanjuju. Većina ‘povlaštenih’ mirovina smanjivala se za deset posto.  Povrat od pet posto  umirovljenici su dobili od 1. srpnja prošle godine, a kako će im se sada vratiti preostali pet posto, tako da će mirovine ukupno biti veće za deset posto. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje poručili su da će uvećane mirovine za siječanj biti isplaćene umirovljenicima prema posebnim propisima u veljači, piše  Mirovina.hr .

Objasnili su i da će nakon obrade podataka biti poznato koliki će broj korisnika  ovo povećanje obuhvatiti , kao i koliko će u prosjeku biti uvećane mirovine. Zbog uštede u državnom proračunu, sporni zakon o smanjenju mirovine prema posebnim propisima za deset posto 2010. godine donijela je premijerka Jadranka Kosor.

Te mirovine nisu mogle biti niže od 3.500 kuna, današnjih 464,53 eura, te se umanjenje nije jednako provodilo za sve jer su  zaštićeni umirovljenici  s nižim primanjima.

Od zakona o umanjenju mirovine za deset posto izuzete su bile mirovine  hrvatskih ratnih vojnih invalida  iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100 posto, obiteljske mirovine po smrti djece stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, osim sukorisničkih dijelova, kao i mirovine za umirovljene i nezaposlene radnike Istarskog ugljenokopa Tupljak te mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu.

Njima su mirovine nastavile stizati u punom iznosu. Povratak od pet posto u srpnju prošle godine dobilo je oko 96.000  umirovljenika . Među njima je oko 69.500 osoba kojima je mirovina smanjena za 10 posto te još 26.500 onih kojima je limitirana na 3.500 kuna.

One pak koji ne poštuju zakon o zapošljavanju strane radne snage, osim novčano (2600 eura kazne po radniku za neprijavljeni rad) bit će kažnjeni i zabranjeni uvoz strane radne snage idućih šest godina.

Izmjene i dopune Zakona o strancima i imigracijskoj politici bile su glavne teme prvog ovogodišnjeg Gospodarsko-socijalnog vijeća. A izmijenjeni bi zakon uskoro mogao u proceduru, jer je o novostima postignuta “visoka razina konsenzusa”, rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada. Kako je najavio, radna će se skupina sastati još jednom kako bi se dodatno raspravili određeni detalji. A što donose izmjene Zakona o strancima? Najznačajnija se odnosi na mogućnost produljenja radnih dozvola s jedne na tri godine. Usto, uvedena će biti obveza omjera domaćeg i stranog radnika (1 prema 12 u deficitarnim zanimanjima), potom provjera kvalifikacije ali i provjera prometa. “To nisu strogi kriteriji. Oni će, za fizičke osobe, iznositi 15 tisuća eura za pola godine”, rekao je Vidiš.

One pak koji ne poštuju zakon o zapošljavanju strane radne snage, osim novčano (2600 eura kazne po radniku za neprijavljeni rad) bit će kažnjeni i zabranjeni uvoz strane radne snage idućih šest godina. “Nije nam cilj represija i ograničavanje već želimo one koji posluju mimo zakona isključiti s tržišta rada”, poručuje Vidiš.

Što se integracije tiče, ona će biti u najvećoj mjeri provođena kroz tečajeve hrvatskog jezika, a što se već provodi vaučerima putem HZZ-a. Također, uvest će se pravila u smještaju stranih radnika. “Kvadratura smještaja sada je regulirana za sezonske radnike, a sa socijalnim partnerima ćemo usuglasiti odgovarajuće uvjete i kriterije za smještaj stranih radnika. Vodit ćemo brigu da ne budu prestrogi”, najavljuje Vidiš.

Zaključuje da situacija na tržištu rada daje zaključak da će nam godišnje trebati 20 do 30 tisuća novih radnih dozvola.

Izvor: poslovni hr

Rješenja o nastavnom ostvarivanju prava po zahtjevima primjenom pravnih propisa EU donose se bez obzira na to je li korisnik u odnosu na prethodnu godinu utvrđena promjena u visini doplatka za djecu, stoji u priopćenju.

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) pozvali su korisnike na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu jer 1. ožujka na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu kojim će biti povećan dohodovni cenzus.

Dohodovni cenzus povećan je sa 70 posto (309,01 eura) na 140 posto (618,02 eura) proračunske osnovice. S obzirom na to da proračunska osnovica iznosi 441,44 eura, pravo na doplatak za djecu, počevši od 1. ožujka, moći će se ostvariti svi čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. ne prelazi iznos od 618,02 eura.

Svota doplatka za djecu određivat će se prema pet cenzusnih grupa, ovisno o postotku od proračunske osnovice, odnosno do 20 do 140 posto od proračunske osnovice, a svota doplatka po djetetu može iznositi od 30,90 do 61,80 eura.

HZMO poziva i sve koji nisu bili korisnici doplatka za djecu za prethodnu godinu, a koji ispunjavaju navedeni propisani uvjet dohodovnog cenzusa (618,02 eura), da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.

Pravo na doplatak za djecu za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja ostvaruje neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva, naglasili su.

Na temelju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesenih od 1. siječnja do 29. veljače, te onih koji budu podneseni u roku od 120 dana počevši od 1. ožujka, pravo na doplatak za djecu priznat će se počevši od 1. ožujka, uz uvjet da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti.

Iznimno za novorođeno dijete pravo na doplatak za djecu pripada od dana rođenja djeteta ako je zahtjev podnesen u roku od mjesec dana od rođenja djeteta, dodali su.

Iz HZMO-a su podsjetili da su stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku prestale vrijediti odredbe Zakona o doplatku za djecu koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno s težim ili teškim invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja te HZMO od 1. siječnja neće pokretati postupke radi pribavljanja nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o vrsti i težini oštećenja zdravlja djeteta.

Ako su podnositelji zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu i članovi njegova kućanstva ostvarili dohodak ili mirovinu iz inozemstva, uz zahtjev treba priložiti kopiju ugovora o radu u inozemstvu i dokaze o visini navedenih primanja u neto iznosu.

Osobe koje su zaposlene u drugim državama članicama EU, Europskom gospodarskom prostoru (EGP) ili Švicarskoj Konfederaciji, a njihov bračni, izvanbračni ili razvedeni partner je zaposlen u Hrvatskoj i djeca imaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i radnici upućeni na rad u SR Njemačku, zahtjev za doplatak za djecu obavezno podnose u Hrvatskoj.

Korisnici kojima je zahtjev za priznanje podnesen u prethodnoj godini još nije riješen u Hrvatskoj i/ili u drugoj državi članici EU, EGP-a ili Švicarske Konfederacije te korisnici kojima je u tijeku žalbeni ili sudski postupak, također trebaju podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava u tekućoj godini .

Radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu u navedenim državama i prostorima, HZMO ne izdaje potvrde o (ne)primanju doplatka za djecu u Hrvatskoj jer se te informacije među državama razmjenjuju službenim putem.

Rješenja o nastavnom ostvarivanju prava po zahtjevima primjenom pravnih propisa EU donose se bez obzira na to je li korisnik u odnosu na prethodnu godinu utvrđena promjena u visini doplatka za djecu, stoji u priopćenju.

Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnosi se područnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja, a može se predati usmeno te u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, kao iu poštanskim uredima.

Tiskanica zahtjeva dostupna je na mrežnoj stranici HZMO-a, a zahtjev je također moguće podnijeti putem e-Usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.