Vlada je na svojoj današnjoj sjednici donijela oduku o izmjeni Programa potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge, odnosno povećanje iznosa potpore s pet na 10 milijuna eura.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je podsjetila da je Vlada na sjednici 25. listopada prošle godine donijela odluku o Programu potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu dijela gubitaka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge.

Cilj programa, kako je rekla, je dodjela potpore za kompenzaciju dijela gubitka prihoda za životinje otpremljene na klanje iz objekata u zonama primjene naređenih mjera za kontrolu i suzbijanje ASK.

Financijska sredstva u iznosu od pet milijuna eura za grla upućena na klanje u svrhu termičke obrade do 15. listopada 2023. bila su osigurana u proračunu, pri čemu je za otpremljena grla do 15. listopada lani isplaćeno nešto više od 4,8 milijuna eura, kazala je Vučković.

Za preostala grla koja su otpremljena od 16. listopada do 31. prosinca 2020. , a kojih je otprilike 52 tisuće, potrebno je osigurati dodatna sredstva u proračunu, u jednakom iznosu od pet milijuna eura, što je i učinjeno te su ona u proračunu za 2024., istaknula je.

Za bilančna prava u ovoj godini ukupno 309,3 milijuna eura

Ukupan iznos bilančnih prava u 2024. iznosi 309,3 milijuna eura, odlučila je Vlada usvojivši uredbu i prateće odluke kojima se reguliraju ta prava odnosno novac potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija.

Decentralizirane funkcije financiraju se iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak te iz sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Ukupan iznos bilančnih prava za ovu godinu, temeljem Vladine odluke, iznosi 309.344.518 eura, a za 2023. taj je iznos bio 307.665.801 eura.

U odnosu na prošlu godinu bilančna prava za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb i vatrogastvo odlukama su povećana za 5 posto, a za zdravstvo 34 posto.

Za osnovne škole iznose 129.567.557 eura (2023. taj iznos je bio 123.397.674 eura), a za srednje škole i učeničke domove iznose 64.136.458 eura (2023. taj iznos bio je 61.082.363 eura).

Za decentralizirano financiranje djelatnosti domova za starije osobe, nad kojima su prenesena osnivačka prava s države na županije bit će izdvojeno 24.960.444 eura (u prošloj godini iznos je bio 23.771.849 eura), a za decentraliziranu funkciju vatrogastva u ovoj godini iznos je ukupno 47.588.994 eura (u prošloj godini 45.322.850 eura).

Bilančna prava za decentralizirane funkcije zdravstva ukupno za sve županije i Grad Zagreb iznose 43.091.065 eura, a prošle godine iznosila su 54.091.065 eura.

U 2023. godini od te je svote 22 milijuna eura utrošeno na financiranje općih bolnica, a budući da su od 1. siječnja prenesena osnivačka prava nad tim bolnicama sa županija na državu, bilančna prava za zdravstvo u ovoj su godini 2024. trebala biti umanjena za tih 22 milijuna eura, no Vlada ih je odlukom umanjila za 11 milijuna eura, odnosno bilančna prava za zdravstvo povećana su za 34 posto u odnosu na 2023.

Nastavak primjene materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika u javnim  službama

Budući da su prestali važiti granski kolektivni ugovori, kojima je uređena isplata materijalnih i nematerijalnih prava te druge naknade ostvarene iz rada i po osnovi rada za zaposlenike u ustanovama socijalne skrbi, kulture, osnovnoškolskim ustanovama, srednjoškolskim ustanovama te u sustavima zdravstva i visokog obrazovanja i znanosti, a prestale su važiti i odluke o isplati materijalnih i nematerijalnih prava te drugih naknada za zaposlenike iz rada i po osnovi rada temeljem granskih kolektivnih ugovora, Vlada je donijela odluku kojom se osigurava kontinuitet primjene materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika u tim ustanovama.

Odluka se primjenjuje od 1. siječnja i važi do sklapanja novih granskih kolektivnih ugovora kojima će se utvrditi prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u navedenim ustanovama i sustavima, najkasnije do 1. ožujka kada bi na snagu trebala stupiti nova uredba kojom će se odrediti koeficijenti za obračun plaće zaposlenih u javnim službama.

Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila dva konačna prijedloga zakona iz resora Ministarstva financija: o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.

Također, u Sabor je upućen i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka kojim se definiraju se iznosi prekršajnih odredbi u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH te se nadopunjuje više odredaba navedenog zakona.

Odluka o osnivanju Savjeta za mlade Vlade RH

Na današnjoj sjednici Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske kojom se određuju zadaće i sastav Savjeta te uređuju druga pitanja iz djelokruga rada Savjeta koji predstavlja savjetodavno tijelo Vlade sa zadaćom sudjelovanja u razvoju javnih politika koje utječu na mlade.

U sastav Savjeta za mlade, kao članovi i njihovi zamjenici, imenuju se predstavnici tijela državne uprave i ureda Vlade, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatske zajednice općina i Hrvatske zajednice županija, na prijedlog čelnika tih tijela, a predstavnici znanstvenih i obrazovnih ustanova imenuju se na prijedlog Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, temeljem prijedloga čelnika tih ustanova. Predstavnici udruga mladih i za mlade imenuju se na prijedlog Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, sukladno Kriterijima za članstvo u Savjetu za mlade Vlade Republike Hrvatske.

Zadaće Savjeta za mlade su sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika  koje se odnose i/ili utječu na mlade u Hrvatskoj i davanju mišljenja Vladi o nacrtima propisa od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih; praćenje rada institucija  državne uprave i lokalne i područne samouprave u području politika za mlade te davanje mišljenja i preporuka za unapređivanje njihovog rada u sektoru. Savjet za mlade će isto tako pratiti razvoj udruga mladih i za mlade kao i pojavnosti i trendove u društvu od značaja za mlade i predlagati mjere u vezi s njima.

Pored toga, Vlada je na sjednici dala i suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za ovu godinu, koji je podnio Zavod za obnovu Dubrovnika. Osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55 posto, država s udjelom od 35 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto.

Izvor: Hina / Vlada

Foto: vlada.gov.hr

Uredba o koeficijentima za obračun plaća u državnim i javnim službama donosi povećanje gotovo svim zaposlenicima u prosjeku za 13,5 posto, znatnije za VŠS i deficitarna zanimanja te jednake plaće za poslove iste složenosti, istaknuto je na njezinu predstavljanju.

Prijedloge su, uoči Vladine sjednice predstavili ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Kako je rečeno, reformom sustava plaća objektivno se vrednuju radna mjesta i uspostavlja središnje tijelo za praćenje sustava plaća. Za povećanje plaća uslijed povećanja koeficijenata predviđeno je izdvojiti  880 milijuna eura, a kumulativan učinak zajedno s prošlogodišnjim povećanjima iznosi ukupno 1,5 milijardi eura, naglašeno je. Sindikati imaju 15 dana za očitovanje na predložene koeficijente.

Malenica: Obuhvaćeno 244.000 zaposlenih u državnim i javnim službama

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je kako se radi o najvećoj reformi u sustavu javne uprave u posljednjih 30 godina koja obuhvaća 244.000 zaposlenih u državnim i javnim službama. Što se tiče državnih službi u kojoj je zaposleno 54.587 zaposlenika kategorizirano je 862 radna mjesta, a plaće će prosječno porasti 13,8 posto, naglasio je.

Ministar je  iznio primjere porasta prosječne plaće državnim službenicima i namještenicima pa bi tako onima sa SSS plaće u 2024. u odnosu na prošlu godinu porasle za 54 posto, VŠS za 43 posto, a VSS za 24 posto. Konkretno, sudski savjetnik s novim predloženim višim koeficijentom  2,15 imao bi plaću za ožujak u visini 1629 eura, carinik s koeficijentom 1,58 1227 eura, a policijski službenik 4. kategorije 1241 euro. Namještenik IV. vrste s najnižim koeficijentom 1,06 imao bi plaću 870 eura.

U uvodnoj fazi reforme u 2023. isplaćeno je 450 milijun eura, istaknuo je Malenica napomenuvši kako je od 2017. do 2023. osnovica plaće porasla za 40 posto.

Piletić: Reforma mora imati učinak na dulje vremensko razdoblje

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić iznio je primjere prijedloge povećanja koeficijenata za sustav obrazovanja pa bi tako učitelj i asistent imali koeficijent 1,93 prema kojem bi mi plaća za ožujak s isplatom u travnju bila 1329,42 eura,  docent sa koeficijentom 2,8 1833,85 eura, a redoviti profesor s koeficijentom 3,6 imao bi plaću 2320,05 eura.

U zdravstvu pak zdravstveni radnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s novim koeficijentom 1,53 imao bi plaću 1141,49 eura, doktori medicine i dentalne medicine s koeficijentom 2,89 imali bi plaću 1.968,18, a specijalisti s koeficijentom 3,75 2498,44 eura.

Rekao je kako od sindikata očekuje očitovanje, ali ne i licitiranje oko koeficijenata, nego da iznesu primjedbe što nije u skladu s reformom sustava plaća, odnosno je li ostvareno da jednak rad bude jednako plaćen.

Reforma mora imati učinak na dulje vremensko razdoblje, istaknuo je Piletić naglasivši kako je broj radnih mjesta sa 2500 njome smanjen na 1200.

Odgovarajući na novinarska pitanja, ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako su izneseni koeficijenti utemeljeni i predstavljeni sindikatima te kako su sudjelovali u njihovu kreiranju, a da su ih neki i objavili na svojim web stranicama. Napomenuo je kako je za povećanje plaća u zdravstvu predviđeno više 247 milijuna eura na godišnjoj razini.

Vezano uz najave štrajka u zdravstvu i njihovoj opravdanosti, kazao je neka o tome prosudi javnost.

Izvor: Hina/Vlada