Sektoru svinjogojstva dodatnih pet milijuna eura za nadoknadu gubitaka nastalih uslijed afričke svinjske kuge

0

Vlada je na svojoj današnjoj sjednici donijela oduku o izmjeni Programa potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge, odnosno povećanje iznosa potpore s pet na 10 milijuna eura.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je podsjetila da je Vlada na sjednici 25. listopada prošle godine donijela odluku o Programu potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu dijela gubitaka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge.

Cilj programa, kako je rekla, je dodjela potpore za kompenzaciju dijela gubitka prihoda za životinje otpremljene na klanje iz objekata u zonama primjene naređenih mjera za kontrolu i suzbijanje ASK.

Financijska sredstva u iznosu od pet milijuna eura za grla upućena na klanje u svrhu termičke obrade do 15. listopada 2023. bila su osigurana u proračunu, pri čemu je za otpremljena grla do 15. listopada lani isplaćeno nešto više od 4,8 milijuna eura, kazala je Vučković.

Za preostala grla koja su otpremljena od 16. listopada do 31. prosinca 2020. , a kojih je otprilike 52 tisuće, potrebno je osigurati dodatna sredstva u proračunu, u jednakom iznosu od pet milijuna eura, što je i učinjeno te su ona u proračunu za 2024., istaknula je.

Za bilančna prava u ovoj godini ukupno 309,3 milijuna eura

Ukupan iznos bilančnih prava u 2024. iznosi 309,3 milijuna eura, odlučila je Vlada usvojivši uredbu i prateće odluke kojima se reguliraju ta prava odnosno novac potreban za osiguranje minimalnih financijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija.

Decentralizirane funkcije financiraju se iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela u porezu na dohodak te iz sredstava državnog proračuna s pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Ukupan iznos bilančnih prava za ovu godinu, temeljem Vladine odluke, iznosi 309.344.518 eura, a za 2023. taj je iznos bio 307.665.801 eura.

U odnosu na prošlu godinu bilančna prava za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb i vatrogastvo odlukama su povećana za 5 posto, a za zdravstvo 34 posto.

Za osnovne škole iznose 129.567.557 eura (2023. taj iznos je bio 123.397.674 eura), a za srednje škole i učeničke domove iznose 64.136.458 eura (2023. taj iznos bio je 61.082.363 eura).

Za decentralizirano financiranje djelatnosti domova za starije osobe, nad kojima su prenesena osnivačka prava s države na županije bit će izdvojeno 24.960.444 eura (u prošloj godini iznos je bio 23.771.849 eura), a za decentraliziranu funkciju vatrogastva u ovoj godini iznos je ukupno 47.588.994 eura (u prošloj godini 45.322.850 eura).

Bilančna prava za decentralizirane funkcije zdravstva ukupno za sve županije i Grad Zagreb iznose 43.091.065 eura, a prošle godine iznosila su 54.091.065 eura.

U 2023. godini od te je svote 22 milijuna eura utrošeno na financiranje općih bolnica, a budući da su od 1. siječnja prenesena osnivačka prava nad tim bolnicama sa županija na državu, bilančna prava za zdravstvo u ovoj su godini 2024. trebala biti umanjena za tih 22 milijuna eura, no Vlada ih je odlukom umanjila za 11 milijuna eura, odnosno bilančna prava za zdravstvo povećana su za 34 posto u odnosu na 2023.

Nastavak primjene materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika u javnim  službama

Budući da su prestali važiti granski kolektivni ugovori, kojima je uređena isplata materijalnih i nematerijalnih prava te druge naknade ostvarene iz rada i po osnovi rada za zaposlenike u ustanovama socijalne skrbi, kulture, osnovnoškolskim ustanovama, srednjoškolskim ustanovama te u sustavima zdravstva i visokog obrazovanja i znanosti, a prestale su važiti i odluke o isplati materijalnih i nematerijalnih prava te drugih naknada za zaposlenike iz rada i po osnovi rada temeljem granskih kolektivnih ugovora, Vlada je donijela odluku kojom se osigurava kontinuitet primjene materijalnih i nematerijalnih prava zaposlenika u tim ustanovama.

Odluka se primjenjuje od 1. siječnja i važi do sklapanja novih granskih kolektivnih ugovora kojima će se utvrditi prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u navedenim ustanovama i sustavima, najkasnije do 1. ožujka kada bi na snagu trebala stupiti nova uredba kojom će se odrediti koeficijenti za obračun plaće zaposlenih u javnim službama.

Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila dva konačna prijedloga zakona iz resora Ministarstva financija: o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.

Također, u Sabor je upućen i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka kojim se definiraju se iznosi prekršajnih odredbi u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u RH te se nadopunjuje više odredaba navedenog zakona.

Odluka o osnivanju Savjeta za mlade Vlade RH

Na današnjoj sjednici Vlada je donijela i Odluku o osnivanju Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske kojom se određuju zadaće i sastav Savjeta te uređuju druga pitanja iz djelokruga rada Savjeta koji predstavlja savjetodavno tijelo Vlade sa zadaćom sudjelovanja u razvoju javnih politika koje utječu na mlade.

U sastav Savjeta za mlade, kao članovi i njihovi zamjenici, imenuju se predstavnici tijela državne uprave i ureda Vlade, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatske zajednice općina i Hrvatske zajednice županija, na prijedlog čelnika tih tijela, a predstavnici znanstvenih i obrazovnih ustanova imenuju se na prijedlog Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, temeljem prijedloga čelnika tih ustanova. Predstavnici udruga mladih i za mlade imenuju se na prijedlog Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, sukladno Kriterijima za članstvo u Savjetu za mlade Vlade Republike Hrvatske.

Zadaće Savjeta za mlade su sudjelovanje u kontinuiranom praćenju i analizi javnih politika  koje se odnose i/ili utječu na mlade u Hrvatskoj i davanju mišljenja Vladi o nacrtima propisa od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih; praćenje rada institucija  državne uprave i lokalne i područne samouprave u području politika za mlade te davanje mišljenja i preporuka za unapređivanje njihovog rada u sektoru. Savjet za mlade će isto tako pratiti razvoj udruga mladih i za mlade kao i pojavnosti i trendove u društvu od značaja za mlade i predlagati mjere u vezi s njima.

Pored toga, Vlada je na sjednici dala i suglasnost na Prijedlog programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za ovu godinu, koji je podnio Zavod za obnovu Dubrovnika. Osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55 posto, država s udjelom od 35 posto i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10 posto.

Izvor: Hina / Vlada