Orion info

Ljekovitost pčelinjeg otrova šansa je za naše pčelare: ‘Cijena mu je 150.000 kuna za kilogram‘

Slavonija

Mario

-

21/12/2020

Ljekovitost pčelinjeg otrova šansa je za naše pčelare: ‘Cijena mu je 150.000 kuna za kilogram‘

Foto: ilustracija

Otkako je Tvrtka Matijevića (29) djevojka nagovorila da se prijavi na izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika sa svojom inovativnom proizvodnjom pčelinjeg otrova, cijeli poslovni i privatni život ovog zagrebačkog agronoma potpuno se promijenio.

Na imanju u Daruvarskom Brestovcu, gdje potpomognut sredstvima iz europskih fondova proizvodi aroniju i med, prateći natječaje Ministarstva poljoprivrede, napravio je minijaturni laboratorij za proizvodnju pčelinjeg otrova i novih krema.

Cilj njegove proizvodnje je da godišnje s oko 200 kooperanata u Hrvatskoj proizvodi 25 kilograma visokokvalitetnog pčelinjeg otrova koji bi mogao naći primjenu u većini farmaceutskih kompanija u svijetu s kojima je u kontaktu. Nastupom na izboru za mladog poljoprivrednika Tvrtko je izazvao zanimanje i izvan Hrvatske, posebno zbog njegove tehnologije sakupljanja pčelinjeg otrova koja ne ozljeđuje pčele. Napravu za sakupljanje otrova sad izvozi u brojne zemlje, gdje je i održavao predavanja sa zainteresiranim pčelarima.

Što mi je donio put u Bruxelles? Upoznavanje novih ljudi, s kojima sam i danas u kontaktu te radimo na inovaciji naših proizvoda. Što se tiče moje proizvodnje, iz godine u godinu se širimo, a ostvarili smo i napredak u tehnologiji sakupljanja pčelinjeg otrova. Trenutno je u Hrvatskoj 70 pčelara s kojima surađujem i osigurali smo im boljitak što se tiče pčelarske proizvodnje. Znamo da u današnje vrijeme u Hrvatskoj imamo velikih problema s uvoznim lobijima. Nažalost, ni pčelarstvo nije izuzetak. Velika količina meda upitne kvalitete uvozi se iz Azije i Amerike te se s dampinški niskim cijenama pokušava uništiti domaća proizvodnja – priča nam Tvrtko.

Pojašnjava nam i prednosti svoje proizvodnje visokokvalitetnog pčelinjeg otrova koji trenutno u svijetu nema konkurenciju po čistoći i kvaliteti.

Druga stvar koja nas čini konkurentnima je sama tehnologija i način sakupljanja pčelinjeg otrova. Trenutno su na tržištu zastarjele tehnologije, koje se koriste već 30 godina, u sakupljanju pčelinjeg otrova. Dok se Kinezi i Amerikanci hvale da na deset košnica za 45 minuta proizvedu 1 gram pčelinjeg otrova s 50-60 posto melitina, naša je proizvodnja daleko naprednija te na deset košnica za 25 minuta proizvedemo 3 do 5 grama pčelinjeg otrova koji sadrži 70 posto melitina, proteina koji se u njemu nalazi, i na posljednjem je istraživanju, koje je provedeno u Australiji, ubio stanice najagresivnijeg raka dojke za 60 minuta – kaže Matijević.

Iako je i prodaja pčelinjeg otrova isplativa jer mu je cijena oko 150.000 kuna za kilogram, on se odlučio za finalni proizvod koji je još unosniji – proizvodnju krema.

Trenutno u svijetu imamo više vrsta krema s pčelinjim otrovom. Velike kozmetičke kompanije najviše su se bazirale na kreme za lice s pčelinjim otrovom, zato što su to jedine kreme koje su funkcionalne protiv bora. Stoga smo i mi odlučili proizvesti kremu protiv bora, jer znamo da ženama i muškarcima u određenoj dobi to najviše smeta. Krema je napravljena u suradnji sa svjetski priznatim stručnjacima i trenutno je u fazi ispitivanja – kaže.

Druga krema na kojoj rade namijenjena je sportašima, ljudima koji boluju od multiple skleroze i artritisa te srčanim bolesnicima. Krema sadrži pčelinji otrov u kombinaciji s drugim aktivnim i također ljekovitim supstancama. S komponentama koje imaju brojne pozitivne učinke na zdravlje djeluje protuupalno i analgetski, ubrzava saniranje raznih povreda, povećava radnu sposobnost mišića za 30 posto te vrlo pozitivno utječe na značajno povećanje imuniteta. Brojnim višegodišnjim istraživanjima utvrđeno je da pčelinji otrov pomaže u snižavanju krvnog tlaka, pozitivno utječe na regulaciju metabolizma, stimulira srčani mišić i normalizira ritam srca.

– Potrebno je naglasiti da aktivne supstance u kremi pomažu u prevenciji tromboze i predtromboznih stanja, smanjuju kolesterol u krvi, stimuliraju aktivnost hipofizno-nadbubrežnog sustava te pomažu u liječenju brojnih bolesti, kao što su išijas, artritis, artroza, osteoartritis, osteohondroza i neuritis. Trenutno je i druga krema u fazi ispitivanja i zasad imamo izuzetno dobre rezultate kod vrhunskih sportaša, ljudi koji boluju od multiple skleroze, artritisa i starijih ljudi koji imaju problema sa zglobovima i bolovima u mišićima – priča, pokazujući nam jednu od krema koja bi se na tržištu trebala pojaviti sredinom 2021. godine.

– Smatramo da bi pčelinji otrov mogao imati puno veću bazu primjene od trenutne i da bismo s tehnologijom koju posjedujemo vrlo lako mogli biti broj jedan u svijetu s pčelinjim otrovom i po kvaliteti i po količini. Od posljednjeg posjeta Bruxellesu do danas proizvodnju pčelinjeg otrova u Hrvatskoj s mojim smo kooperantima povećali s tri na deset kilograma godišnje. Nekima se to čini malo, ali to je dovoljno za proizvodnju 80 do 100 tona kreme. Perspektiva za podizanje proizvodnje pčelinjeg otrova u Hrvatskoj je velika, kako nova istraživanja napreduju, tržište je još u razvoju, a kroz istraživanja i razvoj novih proizvoda na svjetskom tržištu vidim našu budućnost, piše jutarnji hr.

E, pa sretno momče.

Znanstvena istraživanja o ljekovitosti otrova

Uz komercijalizaciju pčelinjeg otrova, mladi agronom s profesorom Markom Vincekovićem na Agronomskom fakultetu u Zagrebu surađuje u istraživanjima o utjecaju pčelinjeg otrova na viruse, bakterije i štetnike u poljoprivredi. Za rad na temi “Ekološki prihvatljivo suzbijanje kukaca primjenom biorazgradivih mikrosfera na bazi pčelinjeg otrova” dodijeljena je Rektorova nagrada za akademsku godinu 2019./2020., a voditelji studenta Mateja Oreškovića, koji je prijavio rad za Rektorovu nagradu, bili su prof. dr. sc. Marko Vinceković i doc. dr. sc. Darija Lemić.

I to nije sve – s profesorom Vincekovićem uspješno su inkapsulirali pčelinji otrov.

– Napravili smo mikrokapsule – ‘api-cap’ – različitih dimenzija, što je za sada prvi takav pothvat u svijetu. Prednost apikapsula je efekt ‘tri u jedan’: stabilizacija, zaštita i vremensko otpuštanje bioaktivnih komponenata pčelinjeg otrova u bilo kojem proizvodu gdje se dodaje pčelinji otrov, čime se produljuje vrijeme njegova djelovanja. Pčelinji otrov u mikrokapsulama stabiliziran je i zaštićen do krajnje uporabe te nema dodira s vanjskim faktorima koji ga mogu degradirati, odnosno narušiti njegova bioaktivna svojstva – kaže Matijević.

Sašina kuhinja postala je hit: Gledaju me iz cijelog svijeta!

Zanimljivosti

Mario

-

21/12/2020

0

Sašina kuhinja postala je hit: Gledaju me iz cijelog svijeta!

Foto: Privatni album

Iz okolnih zemalja i dijaspore je 30 posto Sašinih gledatelja, a 10 posto su ljudi koji niti ne znaju hrvatski jezik. Ima više od milijun pratitelja i više od 5 milijuna sati gledanja njegovog sadržaja.

Sve je krenulo prije otprilike pet godina kao hobi i objava fotografija napravljenih jela po grupama na Facebooku. Ljudi su u komentarima pitali za recept, pa sam naposljetku uz svako jelo pisao i način pripreme, količine i postupak popraćen fotografijama. Kada sam počeo dobivati desetke poruka u inbox, odlučio sam napraviti svoju Facebook grupu. Tamo smo svi objavljivali na dnevnoj bazi i to je još uvijek bio moj neki, hajdemo ga nazvati, ispušni ventil i ustvari hobi. Nakon već nekoliko mjeseci i stotine recepata, odlučio sam napraviti i službenu Facebook stranicu. Tamo sam počeo objavljivati i video materijale, naravno ne ove produkcijske kvalitete kao danas, započinje priču Saša Vukić (43) iz Karlovca, osnivač Sašine kuhinje.

Njegova stranica na Facebooku, Instagram i YouTube imaju više od milijun pratitelja. No, on ih, kaže, ne smatra samo pratiteljima, već i virtualnim prijateljima. Često s njima komunicira, a na pitanja u inbox, baš uvijek odgovori, čim ima vremena.

Kuhanje mu nije bio primaran posao, ali ljubav prema kulinarstvu oduvijek je postojala. Prvo jelo bilo mu je – sendviči s piletinom.

Ostalo je pečenog pilećeg bijelog mesa od ručka, a ja sam ga u nedostatku šunke iskoristio za zapečene sendviče od kruha iz pećnice sa sirom i kečapom. Sjećam se da sam ih napravio i naposljetku zaspao čekajući mamu da dođe s posla, a sve kako bi joj se pohvalio – prisjeća se.

Prije više od 20 godina u Berlinu je radio u restoranu.

Tu najviše mogu zahvaliti mojoj teti Mariji Vulić iz Vodica i sada na žalost pokojnom tetku, profesionalnom kuharu Krešimiru Vuliću iz Promine (Oklaj, Drniš) koji su mi omogućili da kuham kod njih u restoranu u Berlinu. Restoran se nalazio kraj aerodroma Tegel i tamo sam se zaista znao naraditi, obzirom na koncentraciju ljudi. Počeo sam s pranjem suđa, zatim su me prebacili na salate, da bi na kraju samostalno pripremao sva jela koja je restoran imao u ponudi. Najviše sam volio spremati a la carte, jer se dozvoljavala kreativnost bez nekog specifičnog i školskog protokola – priča Vukić, koji je rođen u Berlinu, ali se vratio u Hrvatsku.

Ipak se vratio kuhanju

Ipak, život ga je odveo u sasvim drugom smjeru jer je do Sašine kuhinje, petnaestak godina radio na najvišim funkcijama u tvrtkama, nekoliko najvećih automobilskih brendova u svijetu.

Inače sam nakon bio-kemijsko tehnološke škole završio i za računalnog operatera u privatnoj školi u Karlovcu. Odnedavno sam kuhar i službeno po zanimanju, obzirom da sam prije otprilike pola godine položio s odličnim uspjehom. Ovim putem pozdravljam i Zdravka Torbicu iz Trgovačko ugostiteljske škole Karlovac, koji je u našu zadnju školsku godinu uložio priličan trud i znanje, vješto balansirajući predavanja s obzirom na znanu situaciju – ističe Saša.

Nakon što je napravio službenu stranicu na Facebooku, otvorio je i YouTube kanal pa službenu web stranicu gdje se uz video nalazi i pisani recept te postupak s bitnim elementima i savjetima koji nisu stali u video, ali i popis sastojaka, kako netko ne bi morao prepisivati količine iz videa.

Prva oprema prije pet godina bila je samo kamera.

Počeci su bili strašni, ne želim se toga ni prisjetiti. Ako bi povukao neku paralelu, kada sam otpakirao svoju prvu kameru i stavio bateriju, to je bilo kao da bi ispred automehaničara stavili set za šminkanje. Znam da sve te tipke nečemu služe, ali ne znam čemu. Polako sam se educirao na internetu kroz razne video tutorijale. I dan danas učim pet godina kasnije – govori.

Za jedan video koji traje tri minute je potrebno oko dva dana ili oko 18 sati posla, objasnio nam je Saša, ali pod uvjetom da znate što radite. Sve ovisi o tome koliko je recept kompleksan.

Ponekad je za video recept potrebno i mjesec dana, pogotovo ako je neki recept na četiri načina. Sada sam već i uhodan, imam određene vještine i znanja, ali u početku sam jedan kratak video radio do sedam dana – dodaje.

Zaboravljam se opustiti

Objasnio nam je i kako izgleda jedan njegov dan.

Ujutro kada su napunjene baterije (nažalost ne moje, već od kamera) sjednem i popijem kavu, pa radim režiju i scene u glavi te kako bi u stvari želio da to izgleda. Postavim sve kamere i rasvjetu pa krećem sa snimanjem i kuhanjem. Kada je jelo gotovo i snimljena zadnja scena, idem se istuširati, a za to vrijeme se prebacuje materijal na računalo. Supruga sređuje nered koji sam napravio. Video montiram do kasno navečer, a često se montaža prebacuje i na drugi dan. Ujutro kuham novo jelo a popodne završavam ono od dan ili dva ranije. Zatim pišem i objavljujem recept na web stranici www.sasina-kuhinja.com i na svim ostalim društvenim mrežama. Tako već eto ide peta godina… Često se izgubim u podacima i tempu koji sam si zadao. Ipak, sada je puno materijala iza mene, pa mogu i odmoriti. Ipak, postao sam ovisan o ovome poslu i zaboravio sam se opustiti. Ponekad legnem navečer i mozak mi počne raditi sto na sat, pa se dignem i idem marinirati neko meso ili čak napraviti kolač do kasno u noć da imam za objavu drugi dan – otkriva kuhar.

Dosad je napravio više od 1000 video recepata koji u prosjeku traju pet minuta. No, to je montiran sadržaj, odnosno kompletiran video recept s titlovima. Što se tiče pregleda, na YouTubeu ih je biše od 130 milijuna, odnosno više od 5 milijuna sati gledanja.

Usprkos ogromnom broju pratitelja, čak 10 puta je veći broj onih koji uopće nisu moji pretplatnici, a gledaju moje video recepte. Sve više je onih koji kod pretraživanja recepata u tražilici uz ime jela, sastojka ili namirnice dodaju ‘sašina kuhinja’ da vide kako je nešto meni ispalo. Moji pratitelji su 85% žene. Najveći broj pratitelja je iz Hrvatske, više od 60%. Iz okolnih zemalja regije i dijaspora je oko 30%. Ostalo su stranci iz svih dijelova svijeta, skoro 10% onih koji vjerojatno ne znaju pronaći Hrvatsku niti na karti – priča Saša i dodaje kako ima i neugodnih iskustava.
Zadnjih nekoliko mjeseci su se pojavile lažne stranice na Facebooku. Skinu moje fotografije sa stranice i naprave lažnu stranicu sličnog imena kako bi se predstavljali kao ja. Komentiraju mojim pratiteljima koji su podijelili moj recept da su osvojili nagradu i traže ljude podatke te brojeve kartica. Na žalost ima onih koji te podatke daju i budu pokradeni – ističe.

Inspiracija su mu osnovne namirnice

Zgoda, odnosno nezgoda, sa snimanja ima mnogo, a zbog toga je napravio dva videa pod nazivom ‘Iza kamere u Sašinoj kuhinji 1. dio’ i ‘Iza kamere u Sašinoj kuhinji 2. dio’.

Trebate pogledati oba videa. Treći dio će sigurno biti sljedeće godine, nažalost već sad imam materijala – smije se Vukić.
Inspiraciju su mu osnovne namirnice koje većinom imaju u kući. Sa znanjem koje ima kombinira osnovne namirnice u nešto barem malo drugačije, a da je ukusno. Uvijek želi smisliti nešto novo, ali tu je i veliki broj već dobro znanih tradicionalnih recepata. Dosta toga mu je pokazala i majka Rada.

Posebnost recepata je ta da pokušava dati ne samo informacije o njemu, već ponekad i dočarati kako se u tom trenutku osjeća.

Moji recepti nisu ‘fensi-šmensi’. Za sada se nisam odlučio na takvu vrstu recepata, ali tko zna… Svako jelo pokušavam svesti na najmanji mogući trošak uz osnovne namirnice, osim nekih specifičnih koji to, naravno ne dopuštaju. Ne može se jednim jelom pogoditi svačiji ukus. Prosjek koji trošim na jelo je pedesetak kuna. Nekada manje, nekada više, osim u specifičnim receptima kada je nabavna cijena namirnice veća, pa nema manevarskog prostora. Iako i tada pokušavam s manje materijala doći do veće količine uz priloge, kombinacije i slično. Teška su vremena i nemaju ljudi uvijek novaca – zaključuje.

Najgledaniji recepti su pristupačna jela od dizanog tijesta, brza slana i slatka jela koja ne oduzimaju previše vremena, pogotovo oni recepti koje baš on osmisli i dobro prezentira.

Ljudi ga prepoznaju na ulici

Na sva jela sam podjednako ponosan i ne mogu neko izdvojiti. Često pročitam komentar na mome kanalu da su moj recept poslije vidjeli negdje drugdje, ali nema veze, ja se ne ljutim – rekao je Vukić prenosi 24 sata hr.

NA PODRUČJU ŽUPANIJE 69 NOVIH POZITIVNIH OSOBA,DVIJE OSOBE PREMINULE

Slavonija

Mario

-

21/12/2020

0

NA PODRUČJU ŽUPANIJE 69 NOVIH POZITIVNIH OSOBA,DVIJE OSOBE PREMINULE

NA PODRUČJU ŽUPANIJE JE 69 NOVIH POZITIVNIH OSOBA

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8,00 sati, u posljednja 24 sata je 69 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od čega je 61 pozitivno na PCR testiranju, a 8 na brzom antigenskom testu (18 osoba iz Vinkovaca, 9 iz Vukovara, 5 iz Županje, po 4 osobe iz Cerne, Otoka i Srijemskih Laza, po 2 iz Iloka, Negoslavaca, Nuštra, Soljana i Trpinje, te po 1 osoba iz Andrijaševaca, Antina, Bršadina, Borova, Ivankova, Komletinaca, Lipovca, Lovasa, Markušice, Mikluševaca, Privlake, Rokovaca, Sotina, Starih Jankovaca i Tovarnika). Preminule su dvije osobe.

-Od početka epidemije, ukupan broj oboljelih osoba je 7298, od kojih je 6636 osoba izliječeno, a ukupno su preminule 133 osobe.

-Trenutno su u županiji 92 osobe hospitalizirane zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirano je 138 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 31889.

-U samoizolaciji na području županije je 1778 osoba.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivno 57 radnika iz sustava zdravstva (11 liječnika, 27 medicinskih sestara/tehničara, 8 drugih zdravstvenih radnika i 11 nezdravstvenih radnika).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva je 20 radnika (3 liječnika, 9 medicinskih sestara/tehničara, 5 drugih zdravstvenih radnika i 3 nezdravstvena radnika).

-Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 21 nastavnika i 37 učenika. U samoizolaciji se nalazi 41 nastavnik i 523 učenika.

S prvim danom 2021. stižu ogromne izmjene poreznih zakona koje utječu na sve građane

Vijesti

Mario

-

20/12/2020

0

Smanjenje stope poreza na dohodak te stope poreza na dobit za dio poduzetnika najvažnije su promjene.

Hrvatska će u 2021. godinu ući s novim, petim krugom porezne reforme, čije su najvažnije odrednice smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto odnosno s 36 na 30 posto te stope poreza na dobit za poduzetnike s godišnjim prometom do 7,5 milijuna kuna s 12 posto na 10 posto.

Peti krug porezne reforme, čija se vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde kuna, definiran je istim brojem zakona – izmjenama i dopunama zakona – o porezu na dohodak, o porezu na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom te o financiranju lokalnih jedinica, a koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Niže stope poreza na dohodak – veća primanja za oko 900 tisuća obveznika

Građanima su svakako najzanimljivije izmjene Zakona o porezu na dohodak, jer će onima koji taj porez plaćaju donijeti veću plaću ili mirovinu.

Naime, izmjenama se smanjuju stope tog poreza – stope od 24 posto na 20, a od 36 posto na 30 posto.

Nema promjena kada je riječ o osnovnom osobnom odbitku, koji i nadalje ostaje 4.000 kuna, kao ni olakšica za uzdržavane članove obitelji (npr. za prvo dijete 1.750 kuna, za drugo 2.500 kuna, itd.).

Ne mijenjaju se ni porezne osnovice pa smanjenje stopa znači da će se od iduće godine na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno primjenjivati stopa od 20 posto, umjesto sadašnjih 24 posto, a na osnovicu iznad 30.000 kuna stopa od 30 posto, umjesto sadašnjih 36 posto.

Pretoče li poslodavci te nove, niže stope poreza na dohodak na plaće svojih zaposlenika to bi radnicima značilo porast neto plaće od desetak do više od tisuću-dvije kuna. Točan izračun, naime, ovisi o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.

Projekcije računovođa tako govore da bi primjerice osoba bez uzdržavanih članova u Zagrebu (u kojem je stopa prireza 18 posto) s bruto plaćom od 6.000 kuna već na plaći koju će dobiti u siječnju iduće godine dobio oko 38 kuna veću neto plaću, s brutom od 10.000 kuna gotovo 190 kuna, a 12.000 kuna oko 265 kuna više, itd. Kako raste bruto plaća tako raste i iznos koji bi zaposlenici dobili s obračunom po novim, nižim stopama pa će tako primjerice oni s bruto plaćom od 50.000 kuna u siječnju iduće godine dobiti plaću koja je u netu veća i za 1.840 kuna.

Po podacima koje je tijekom saborske rasprave o najnovijem paketu poreznih izmjena iznio ministar financija Zdravko Marić, smanjenjem stopa poreza na dohodak oko 900 tisuća poreznih obveznika može očekivati financijsku korist, ovisno o njihovoj visini dohotka. Od ukupno 2,8 milijuna zaposlenih i umirovljenika trenutno njih 1,9 milijuna, s obzirom na visinu svog dohotka odnosno mirovine, ne plaća porez na dohodak, podsjetio je Marić, koji je i tom prigodom ponovio i da visina plaće nije određena zakonom o porezu na dohodak, nego ugovorom između poslodavca i radnika.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Zakonske izmjene su definirale i porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe, koja se uvodi od početka iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno. Ta se naknada, kao i ostale socijalne naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Također, plaćom se neće smatrati ni troškovi cijepljenja protiv zaraznih bolesti koje poslodavci plaćaju svojim radnicima.

Zakonskim se izmjenama od početka iduće godine ukida i oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka. Kolokvijalno riječ je o tzv. institutu malog posla (little job) koji je do sada bio oporezivan stopom od 24 posto za dodatni prihod od 12.500 kuna, no od iduće se godine oporezivanje takvog dohotka ukida.

Zakonske su izmjene regulirale i porezno oslobođenje za primitke digitalnih nomada odnosno stranaca koji iz Hrvatske, korištenjem telekomunikacijskih tehnologija, obavljaju poslove za poslodavce iz drugih zemalja. Uglavnom je riječ o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, za koje se propisuje porezno oslobođenje za primitke koje će ostvarivati po osnovi tako stečenog statusa, a kako bi se time olakšala i njihova odluka da odaberu Hrvatsku kao mjesto boravišta i rada.

No, povećava se porezno opterećenje za one koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima odnosno povećava se ta tzv. kaznena stopa za nesrazmjer imovine, s 54 na 60 posto.

Riječ je o drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena. Sada se taj nesrazmjer imovine i primitaka oporezuje višom stopom od 36 posto uvećano za 50 posto, što znači s 54 posto, a kako se od početka iduće godine viša stopa smanjuje na 30 posto povećava se koeficijent njena uvećanja, i to za sto posto, što znači da će ta stopa u konačnici iznositi 60 posto.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak donose i određena pojednostavljenja kada je riječ o prijavama. Tako građani koji iznajmljuju stan, ako za to sklopljeni ugovor ovjere kod javnog bilježnika, više sami neće morati u Poreznu upravu već će obvezu da taj ovjereni ugovor pošalju poreznicima imati javni bilježnici. Ako se, pak, ugovor sklapa bez ovjeravanja kod javnog bilježnika, građani će ga i nadalje sami trebati donijeti u Poreznu upravu.

Novine su vezane i uz mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovu dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima. Do sada je kriterij za to bio da te tvrtke moraju imati dobit, a sada je prošireno i na one koji nisu u dobiti. To je, kako su obrazložili iz Ministarstva financija, posebno važno za startup-ove, male tvrtke koje tek nastaju i koje u prvim godinama možda nisu ni u stanju ostvariti dobit, ali im se omogućuje da stimuliraju svoje radnike kroz dodjelu opcijskih dionica.

Financijski efekt izmjena poreza na dohodak odnosno smanjenja stopa toga poreza procjenjuje se na dvije milijarde kuna. Kako je taj porez prihod lokalnih jedinica, država je odlučila da će na sebe preuzeti to smanjenje njihovih prihoda.

Država fond izravnanja preuzima na sebe

Ta je kompenzacija regulirana izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne (područje) samouprave, kojima je povećan udio općina, gradova i županija u porezu na dohodak, dok država na sebe preuzima fond izravnanja, iz kojega sredstva idu slabije razvijenim općinama, gradovima i županijama, prema utvrđenim kriterijima.

Tako će se od početka iduće godine udjeli općina i gradova u raspodjeli poreza na dohodak povećati sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, a udio za decentralizirane funkcije ostat će 6 posto.

Sredstva za fond izravnanja, koji sada u raspodjeli poreza na dohodak ima udio od 17 posto i puni ga svih 576 lokalnih jedinica, od iduće će se godine osiguravati u državnom proračunu.

U 2021. po prvi se put realizira i porezno rasterećenje mladih

Peti krug porezne reforme kreće s početkom iduće godine, a sredinom 2021. treba biti realizirana i važna promjena definirana još četvrtim krugom – porezno rasterećenje rada mladih do 30 godina.

Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiranim krajem 2019. godine, a s početkom primjene od 2020. regulirano je i porezno rasterećenje mladih, i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godina.

No, tu će pogodnost mladi osjetiti tek 2021. godine jer to porezno rasterećenje ne ide na mjesečnoj plaći, već tek po godišnjem obračunu poreza na dohodak.

To znači da će mladi, nakon što Porezna uprava napravi godišnji obračun poreza na dohodak za ovu godinu, negdje na ljeto iduće godine, na svoje račune dobiti povrat poreza na dohodak – da li u stopostotnom ili 50-postotnom iznosu ovisi o njihovim godinama.

Tada će se znati i koliko će točno mladih dobiti povrat poreza i koliki je to ukupni iznos, koji su u Ministarstvu financija kod predlaganja samog zakona procijenili na oko 700 milijuna kuna.

Porez na dobit – stopa za one s prihodom do 7,5 milijuna kuna pada s 12 na 10 posto

S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa toga poreza poduzetnicima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. To se smanjenje odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno.

I te zakonske izmjene stupaju na snagu s početkom iduće godine, a primjenjivat će se u postupku podnošenja poreza na dobit za 2021. godinu i nadalje.

Sukladno prijelaznim i završnim odredbama, poduzetnici koji u ovoj godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već kod izračuna predujma poreza na dobit za 2021. primijeniti stopu od 10 posto.

Za poduzetnike čiji je godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna stopa poreza na dobit i nadalje ostaje 18 posto.

Zakonskim se izmjenama također s 12 na 10 posto smanjuje i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti.

Također se s 15 posto na 10 posto smanjuje stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša i sl.).

Izmjene Zakona o porezu na dobit trebale bi ići na ruku bankama koje svojim klijentima u teškoćama otpišu potraživanja.

Naime, porezno priznati rashod kreditne institucije bio bi iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke ili pravne osnove, po osnovi kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke (HNB).

“Na taj način želimo prevenirati situacije koje smo imali u prijašnjim situacijama i godinama jer i kad kriza dođe, a i u nekim drugim okolnostima, neki građani, naravno, ne svojom krivnjom zapadaju u poteškoće, što zbog gubitka radnog mjesta ili nekih drugih okolnosti, pa nisu više u stanju podmirivati te obveze kako su originalno definirane. Na ovaj način dajemo kreditnim institucijama stimulans da s tim dužnicima razgovaraju, pregovaraju i dogovore djelomični ili potpuni otpis, a ne da se uključuju i neke treće osobe, dobro znane“, obrazložio je u Saboru ministar financija.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak se utvrđuje i obveza redovitog usklađenja transfernih cijena.

PDV – prag za plaćanje prema naplaćenim računima diže se na 15 milijuna kuna

Izmjenama, pak, Zakona od PDV-u, od početka iduće godine diže se prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama – sa 7,5 na 15 milijuna kuna.

Također se proširuje mogućnost primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu, a radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.

Izmjenama se zakon o PDV-u usklađuje s europskim direktivama pa će se tako od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj na uvoz dobara iz trećih zemalja za proizvode male vrijednosti – do 22 eura (do 160 kuna) plaćati PDV.

Usklađenje s europskim direktivama zakonskim se izmjenama provodi i kada je riječ o prodaji dobara na daljinu.

Fiskalizacija – blagajnički maksimum pravilnikom će propisati ministar financija

S početkom 2021. na snagu stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, prema kojima se više blagajnički maksimum neće propisivati tim zakonom, već će ga pravilnikom propisati ministar financija, i to prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Uz to, početkom iduće godine istječe i prijelazno razdoblje za fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih uređaja i obvezu iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu. Naime, te su obveze propisane već zakonskim izmjenama koje su na snazi od početka ove godine, ali je za prilagodbu dan rok od godinu dana pa njihova primjena kreće s 1. siječnja 2021.

Tada na snagu stupaju i neke odredbe definirane još u četvrtom krugu porezne reforme odnosno krajem prošle godine pa tako od 1. siječnja 2021. počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

Jutarnji hr

U VSŽ POZITIVNO 39 OSOBA NA COVID-19, PET OSOBA PREMINULO

Slavonija

Mario

-

20/12/2020

0

POZITIVNO 39 OSOBA NA COVID-19

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 39 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od čega je 27 pozitivnih na PCR testiranju, a 12 na brzom antigenskom testu (14 osoba iz Vinkovaca, 7 iz Županje, 3 iz Vukovara, po 2 osobe iz Bošnjaka, Drenovaca i Jarmine, te po 1 osoba iz Cerne, Gunje, Komletinaca, Nuštra, Petrovaca, Slakovaca, Vrbanje, Lipovca i Nijemaca). Preminulo je pet osoba.

-Od početka epidemije, ukupan broj oboljelih osoba je 7229, od kojih je 6533 osoba izliječeno, a ukupno je preminula 131 osoba.

-Trenutno je u županiji 90 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirano je 296 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 31751.

-U samoizolaciji na području županije su 1704 osobe.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivan 61 radnik iz sustava zdravstva (11 liječnika, 34 medicinskih sestara/tehničara, 5 drugih zdravstvenih radnika i 11 nezdravstvenih radnika).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva su 23 radnika (5 liječnika, 9 medicinskih sestara/tehničara, 5 drugih zdravstvenih radnika i 4 nezdravstvena radnika).

Božićna pastirska poruka i čestitka nadbiskupa Đure Hranića

Mario

-

19/12/2020

0

Božićna pastirska poruka i čestitka nadbiskupa Đure Hranića

Foto:djos.hr

ĐAKOVO (TU) – „I Riječ tijelom postade i nastani se među nama.“ (Iv 1,14), naslov je Božićne pastirske poruke i čestitke đakovačko-osječkog nadbiskupa metropolita mons. dr. Đure Hranića, koju započinje ukazujući na mnoge izgovorene riječi tijekom proteklih mjeseci, koje opisuju stvarnost u kojoj, najprije po ranama i boli, dodirujemo duboku istinu ljudskoga života.

„Iskustvo zatvaranja i redukcije društvenih kontakata te osobne i zajedničke ugroženosti zbog pandemije uzrokovane bolešću Covid-19 oblikuje našu svakodnevicu. Ipak, nije li i kršćanska vjera naša svakodnevica? I u njoj smo, premda nam može donijeti mir i utjehu, morali iskusiti momente napuštenosti, tamu noći, te šutnju kao odgovor na mnoga pitanja. Blizina srca zamijenila je susrete i izravnu blizinu s onima koji su je na području naše nadbiskupije najpotrebniji“, navodi u svojoj poruci nadbiskup Hranić, dodajući kako je u tišini izgovorena molitva često jedino svjedočanstvo nade koju molimo za sve one koji se nalaze u životnoj pogibelji. „Upravo po tim ranama naše braće i sestara čeznemo za blizinom Božjom. I vrijeme došašća, koje nas je na rođenje jedinoga Spasitelja željelo pripraviti u tišini iščekivanja, poučilo nas je da je sve što je vrijedno istinskoga života, svoju moć dobilo također u tišini strpljivoga iščekivanja. U toj tišini nadanja i čekanja postali smo svjesni svoje krhkosti te upućenosti na Onoga čiji dolazak iščekujemo.“

Nadalje nadbiskup kazuje kako se kao vjernici ne trebamo bojati priznati da smo na mjesto Božje blizine u našem životu postavili stvari za koje nam se čini da nam obećavaju više radosti i ispunjenja smisla – od osobnih traženja sreće do ispunjenja profesionalnih karijera. „Vrijeme tehnološkoga i znanstvenoga napretka čovječanstva sigurno je pridonijelo tomu da čovjek danas ljepše i bolje živi. Ipak, u ovim trenutcima pandemije i nesigurnosti uočavamo da su takva dostignuća tek otkrivanje vjerojatnoga, ali ne i izvor trajne sigurnosti čovjekova života“, navodi nadbiskup Hranić te nastavlja: „Mi iznova trebamo iskustvo velikoga Boga koji se objavljuje u malome, a ipak ostaje velikim. Trebamo iskustvo poniznosti, koja će iznova ispuniti srce Božjom blizinom. Jer nikada se čovjek ne može otuđiti toliko od Boga da u njemu još uvijek ne ostane čežnja za njim. Stoga bi se sve naše riječi, sva naša ljudska moć i sva naša snaga trebale iznova obnoviti u Bogu: u onome koji je sebe ponizio postavši čovjekom, da bi čovjek mogao u sebi baštiniti božansko.“

Sve vjernike nadbiskup ohrabruje riječima kako Božja ljubav nema kraja, kako ona nije samo povijest čovjeka i svijeta, već istodobno i Božja i ljudska sadašnjost: „Sve pripada Bogu koji je postao čovjekom. U ovom, dakle, vremenu, nismo sami. Danas, i uvijek, On je Emanuel – s nama Bog. U tijelu ljudskom rođen, u ljudskom tijelu i supatnik s nama… On, u liku djeteta, grli čitav svijet. I samo Bog, u djetetu, može iznova ispuniti prazninu ljudskoga srca. I obnoviti ga!“

Nadbiskup podsjeća na aktualnu pandemiju koja nas je učinila malenima s obzirom na našu ljudsku moć i snagu, ali nam je istodobno pokazala i koliko je čovjek velik. Pritom ističe kako naša zahvala ide svima onima koji se žrtvuju, i po cijenu vlastitoga života, za spas i zdravlje svih nas. Od liječnika i medicinskih sestara, preko tehničkoga bolničkog osoblja i čistačica, sve do drugih djelatnika u društvenim područjima, bez kojih naš život ne bi bio moguć: „Svima navedenima zahvalni smo za nadu koju bude u svima nama i ne daju joj da prestane živjeti. Ta je nada moć. Ona daje smisao našoj svakodnevici. Ona oslobađa od sebičnosti straha i udobnosti – ovdje i sada. Nada je srce Božića! Svi su, dakle, borci za život, blagovjesnici božićne nade!“

Zaželjevši blagoslovljen Božić te obilje Božjega blagoslova i mira u 2021. godini svim vjernicima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, u zajedništvu s nadbiskupom u miru mons. Marinom Srakićem i pomoćnim biskupom mons. Ivanom Ćurićem, nadbiskup na kraju pastirske poruke zaziva u sjećanje molitvu sv. Augustina: „Bože, budan budi s onima koji bdiju ili u ovoj noći plaču; štiti sve naše bolesne, a umornima daj odmora; blagoslovi svojom rukom sve koji umiru, i utješi one koji pate; smiluj se onima koji su razočarani, i budi s onima koji su radosni!“

Božićna čestitka nadbiskupa Hranića slikovno je opremljena detaljem Jaslica iz župne crkve Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu, terakota, rad Alojzije Ulman (1926. – 1994.).

VSŽ NA COVID-19 POZITIVNO 78 OSOBA

Slavonija

Mario

-

19/12/2020

0

NA COVID-19 POZITIVNO 78 OSOBA

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 78 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od čega je 60 pozitivnih na PCR testiranju, a 18 na brzom antigenskom testu (23 osobe iz Vinkovaca, 9 iz Vukovara, po 5 osoba iz Borova i Ivankova, po 3 iz Cerića, Cerne i Gunje, po 2 iz Bršadina, Orolika, Srijemskih Laza, Starih Mikanovaca i Tovarnika, te po 1 osoba iz Bobote, Bošnjaka, Ćelija, Đeletovaca, Đurića, Gradišta Iloka, Jarmine, Lovasa, Markušice, Negoslavaca, Petrovaca, Prkovaca, Slakovaca, Tordinaca, Trpinje i Vođinaca). Preminule su tri osobe.

-Od početka epidemije, ukupan broj oboljelih osoba je 7190, od kojih je 6441 osoba izliječena, a ukupno je preminulo 126 osoba.

-Trenutno je u županiji 95 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirano je 343 osobe, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 31455.

-U samoizolaciji na području županije je 1704 osoba.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivan 61 radnik iz sustava zdravstva (10 liječnika, 34 medicinskih sestara/tehničara, 5 drugih zdravstvenih radnika i 12 nezdravstvenih radnika).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva je 25 radnika (6 liječnika, 10 medicinskih sestara/tehničara, 5 drugih zdravstvenih radnika i 4 nezdravstvena radnika).

Vinkovački vodovod i kanalizacija obavještava mještane Soljana da je voda ispravna za piće

Slavonija

Mario

-

18/12/2020

0

Vinkovački vodovod i kanalizacija obavještava mještane Soljana da je voda ispravna za piće

RIJEŠENA NESUKLADNOST U SOLJANIMA

-Vinkovački vodovod i kanalizacija obavještava mještane Soljana da je riješena nesukladnost od prošlog tjedna zbog mikrobiološkog zagađenja vode.

Analiza Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, kao nadležnog laboratorija, potvrdila je da su nakon poduzetih aktivnosti nedostaci uklonjeni te da je voda sada sukladna vrijednostima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za vode.

Stoga ovim putem obavještavamo korisnike u Soljanima da više nije potrebno prokuhavati vodu za piće izvinestili su iz VVK.

Nepoznati počinitelj “Ovršio” tuđi kukuruz u Tenji”

Slavonija

Mario

-

18/12/2020

0

Nepoznati počinitelj “Ovršio” tuđi kukuruz u Tenji”

U periodu od 3. do 8. prosinca, u Tenji, nepoznati počinitelj je s poljoprivredne površine ovršio oko 36 tona kukuruza. Pravnoj osobi nastala je materijalna šteta veća od 25 tisuća kuna.

Tragamo za nepoznatim počiniteljem. – izvijestili su iz PU osječko-baranjske.

Potpora za isplatu plaća od 4.000 kuna i nakon Nove godine

Vijesti

Mario

-

17/12/2020

0

Potpora za isplatu plaća od 4.000 kuna i nakon Nove godine

Vlada će nastaviti čuvati svako radno mjesta dokle god to bude potrebno, rekao je u četvrtak na sjednici vlade premijer Andrej Plenković, najavljujući nastavak vladine potpore za isplatu plaća od 4.000 kuna i nakon Nove godine te ulaganja od 1,2 milijarde kuna u aktivnu politiku zapošljavanja u 2021. godini.

“Nastavit ćemo čuvati svako radno mjesto dok god to bude potrebno, kako bismo krizu prebrodili zajedno te spremni i konkurentni dočekali završetak pandemije”, rekao je Plenković.

Izvijestio je da vlada nastavlja s mjerom od 4.000 kuna potpore za očuvanje svakog radnog mjesta za siječanj i veljaču 2021. godine, u djelatnostima koje su pogođene zbog koronavirusa i gdje je trenutno onemogućen rad javlja N 1.

U te mjere država će, rekao je premijer, investirati više od 500 milijuna kuna, a sredstva su osigurana kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U dogovoru sa socijalnim partnerima vlada će ažurirati i mjeru skraćenog radnog vremena za sve koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu postići maksimalan angažman i efikasnost vlastitih radnika, rekao je Plenković.

Sve te mjere treba još potvrditi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Po Plenkovićevim riječima, država će kroz 2021. investirati više od 1,2 milijarde kuna u osnaživanje mjera aktivne politike zapošljavanja koje će se odnositi na više od 25 tisuća građana.

Poseban naglasak pri tome će po njegovim riječima biti na obrazovanju radne snage.

“Već u prvoj godini mandata vlade ostvarit ćemo obećane ciljeve, a to znači da od 1. siječnja 2021. potpora za samozapošljavanje ide od 55 do 130 tisuća kuna”, rekao je Plenković.

Ministar rada Josip Aladrović rekao je da je vladina aktivna politika zapošljavanja izrazito usmjerena na povećanje konkurentnosti radne snage i ukupne ekonomije.

Premijer Plenković je u uvodu vladine sjednice da je država do sada isplatila ukupno 7,7 milijardi kuna za plaće radnika u privatnom sektoru i to “za više od 600 tisuća radnika i puno više od sto tisuća poslodavaca”.

Osvrnuo se i na jučerašnje probijanje tunela Debeli brijeg na Pelješcu te rekao da bi Pelješki most trebao biti gotov do sredine 2021. godine, a čitav projekt cestovnog povezivanja s hrvatskim jugom do početka 2022.

Najavio je i svoj današnji posjet gradilištu druge cijevi Tunela Učka te istaknuo da će završetak toga projekta, predviđen za 2024. godinu, osigurati potpunu funkcionalnost istarskog ipsilona.