Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2025. realno porastao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 17. kvartal zaredom pozitivne stope kretanja hrvatskog BDP-a, kao i dvostruko brži rast od prosjeka Europske unije.
Prema procjenama Europske komisije Hrvatska će biti među dva najbrže rastuća gospodarstva u Europskoj uniji od 2023. do 20215.
“Uz snažan gospodarski rast i A kreditni rejting nastavljamo hvatati razvojni korak s državama koje su ranije postale članice Europske unije i podizati životni standard hrvatskih građana”, poručio je tom prigodom predsjednik Vlade Andrej Plenković na platformi X.
Primorac: Na rast su najviše utjecale bruto investicije u fiksni kapital i privatne i državne investicijama
Ministar financija Marko Primorac naveo je da podaci pokazuju kako je BDP u prvom kvartalu 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. rastao 2,9 posto, što pokazuje snagu hrvatskog gospodarstva. I dalje je nastavak snažnog rasta u skladu s našim očekivanjima, rekao je Primorac.
Vezano uz komponente koje su najviše utjecale na rast hrvatskog gospodarstva, Primorac je kazao da je riječ o bruto investicijama u fiksni kapital i privatnim i državnim investicijama. Nabrojavši niz investicija, rekao je i da se osjećaju rezultati investicija u obnovu nakon potresa, dakle snažan zamah i građevinskog sektora i povezanih sektora.
Ukazao je na značajan rast izvoza, posebno robnog koji je u prvom kvartalu na međugodišnjoj razini rastao više od 11 posto. Po njemu, snažan je doprinos rastu BDP-a i od potrošnje kućanstava, što Primorac veže uz povećanje životnog standarda. Istaknuo je da rastu plaće, naknade i mirovine.
Rekao je da Hrvatska stoji prilično dobro pri usporedbi s drugim državama članicama EU.
“Kada gledamo širi makroekonomski kontekst u usporedbi sa drugim članicama EU ali i prosjekom eurozone Hrvatska će bilježiti dvostruko veći rast od prosjeka EU i prosjeka eurozone”, rekao je Primorac, dodavši kako i to treba uzeti u obzir prilikom sagledavanja svih okolnosti i činjenica.
Dotaknuvši se trezorskih zapisa, naglasio je da je u tijeku upis i da je odaziv građana za sada dobar. Nakon nešto više od dva dana, do jučer, više od 11 tisuća građana upisalo je nešto više od 475 milijuna eura trezorskih zapisa, naglasio je ministar rekavši i da je zadovoljan odazivom građana na reinvestiranje uloženih sredstava putem aplikacije.
Primorac je naglasio da i dalje očekuje povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i povećanje plaća, pogotovo u privatnom sektoru, možda i za desetak posto.
Savić: Približavamo se prosjeku razvoja EU
Posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić rekao je da je rast BDP-a od 2,9 posto u prvom kvartalu nastavak pozitivnih kretanja, te da se radi o sedamnaestom kvartalu za redom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja ovdašnjeg gospodarstva. Takvu dinamiku, rekao je Savić, od kraja 2020. do početka 2025. godine ima samo pet država EU.
Osvrnuvši se na nastavak rasta izvoza roba od 11,6 posto u prvom kvartalu, naglasio je da je to napravljeno unatoč činjenici što se neki naši najvažniji trgovinski partneri – Austrija, Slovenija, Mađarska – u prvom kvartalu ove godine registrirali gospodarski pad.
Kazao je i da gospodarskom rastu pomaže kvalitetna provedba NPOO-a, te da smo do sada dobili 4,5 milijardi eura uplata u NPOO, a da se ove godine očekuje još dvije milijarde eura. Nadalje, raste i potrošnja kućanstava što je, uz ostalo, rezultat i rekordne nezaposlenosti.
Po stopi rasta od 2,9 posto Hrvatska je među prvih šest, sedam država EU, rekao je Savić, dok je ta stopa dvostruko veća od prosjeka EU u cjelini koja je 1,4 posto. Naglasio je da se približavamo prosjeku razvoja EU, te da bi uskoro mogli biti na 80 posto prosječne razvijenosti EU.
Prognozirao je da će ove godine hrvatski rast BDP-a iznositi 3,3 posto, prema projekcijama resornog ministarstva, a to je među prva četiri najbrže rastuća gospodarstva u EU. Za sljedeću godine se očekuje stopa gospodarskog rasta od oko 2,9 posto.
Vezano uz prijetnju novog carinskog rata između SAD i EU, rekao je da je ne očekuje nikakav veći utjecaj na naše gospodarstvo. S druge strane, može doći do usporavanja ekonomije nama primarnih gospodarskih zemalja.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
