Srijeda, 10 kolovoza, 2022
23 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
NaslovnicaHrvatskaSutra blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljanje

Sutra blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljanje

Sutra katolička crkva slavi blagdan Sveta tri kralja, Bogojavljenje ili Vodokršće, jedan od najstarijih katoličkih blagdana.

Prema događajima opisanim u evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im i imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Pri tom su mu darovali tri simbolična dara – tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i plemenitu mast (smirnu) kao čovjeku.

Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.

Ovaj blagdan predstavlja i svršetak božićnih blagdana, kada se, po običaju, raskite božićna drvca i iznose iz kuće. Na blagdan Vodokršća u crkve se nosi voda i sol na blagoslov, a nakon povratka iz crkve domaćin ili domaćica škrope svetom vodom sve prostorije u kući moleći Vjerovanje. Posvećena sol i voda spremaju se na posebno mjesto u kući i tijekom cijele godine, u posebnim prigodama, škropi se kuća, štala, polja, stavlja se djeci u krevetić, sprema se putniku u kut torbe…

tradiciji, poslije smrti triju kraljeva – Gašpara, Melkiora i Baltazara – njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze.

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.

Bogojavljenje je pak kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista.

Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća.

Krajem 4. stoljeća na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Božića, pa Bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i skroviti život do krštenja.

Nakon Drugoga vatikanskog sabora, božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo pa se blagdan zove i Vodokršće.

Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod Trojice mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno navješćuje i ustanovljenje euharistije.

Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju kuće i obitelji.

U župama u Vinkovcima sutra, na blagdan Bogojavljenja, mise će biti kao nedjeljom i na misi blagoslov vode.

Podijeli

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

Najpopularnije