U subotu, 11.05.2024.ekipa od 17 planinara Frankopana odazvala se pozivu prijateljskog društva “Bršljan – Jankovac” iz Osijeka u tradicionalnom obilasku Jubilarnog Jankovačkog planinarskog puta 2024. U ponudi su bile tri staze, najkraća i najpopularnija Grofova staza oko jezera, groba grofa Jankovića, staklarskog groblja i slapa Skakavac, te dvije nešto duže staze na Mrežasti rust visine 772 m. Domaće društvo je osiguralo besplatan doručak i ručak za sve sudionike, a i ulazak u park prirode je bio besplatan.

U nedjelju su 4 planinara obišla na drugom dijelu Papuka vrhove Lom (887m), Bilo (847m) i Točak (887m) te odmorili u Geoparku kod Novog Zvečeva.

Svi koji se žele pridružiti pohodima Frankopana mogu se javiti na broj 099/516-1427.

VINKOVCI: Hod za život u subotu, 18.05.2024. godine. Okupljanje počinje na Trgu sv. Vinka Pallottija u 10:30h pod geslom: „Glas rođenih za život nerođenih!“

„U ovu subotu, 18. svibnja 2024. godine, održava se treći po redu Hod za život, obitelj i Hrvatsku u Vinkovcima. Vinkovčani će se u 10:30h okupiti na Trgu sv. Vinka Pallottija pod geslom: „Glas rođenih za život nerođenih!“ Građani koji se zalažu za temeljno ljudsko pravo, pravo na život za sve ljude, ove će godine hodati u 15 hrvatskih gradova.

Hodat će za zakonsku i svaku drugu zaštitu nerođenog djeteta, njegove majke, oca i cijele obitelji. Miroljubivim hodom kroz grad Vinkovce, radosno i uz pjesmu, poslat će se važna poruka da je svaki život važan.“, rekla je Katarina Herceg, članica organizacijskog tima Hoda za život Vinkovci.

„Ove godine, kao i proteklih godina, kroz Hod za život podsjećamo i sebe i druge koliko je važno zaštititi svaki ljudski život. Osobito onaj najnezaštićeniji – život djeteta u majčinoj utrobi. Dijete kroz prvih 9 mjeseci svojeg života na poseban način treba majčinu ljubav i zaštitu, a majka treba zaštitu i pomoć oca svojeg djeteta i svih nas, cijelog društva. Nema nerođenog djeteta koje nikome nije važno! Svako je dijete željeno od nekoga!

U Hrvatskoj se nažalost i dalje ne vrednuje odluka koju donosi većina žena u našem društvu – da rađaju djecu i o njima se brinu. Majčinski poziv, odnosno požrtvovno ulaganje ljubavi, zdravlja, vremena i novca u svoju djecu, nije samo izvor osobne radosti i ispunjenja za brojne naše sugrađanke, već i ulaganje u najveću objektivnu društvenu vrijednost – čovjeka. Tužno je da danas upravo žene iz pozicije političke moći stigmatiziraju one žene i majke koje se odlučuju potpuno posvetiti odgoju djece i brizi za obitelji. 

Suosjećamo i sa svakom majkom koja se suočava s teškom dijagnozom svojeg djeteta, kao i sa svim roditeljima koji nose teško breme bolesti zajedno sa svojom djecom. Upravo ovim Hodom svima njima izražavamo i podršku i ohrabrenje. Svaki je ljudski život vrijedan i zaslužuje zaštitu!“, naglasila je Herceg.

Darko Posarić, član organizacijskog tima Hoda za život u Vinkovcima, naglasio je da nikada ne pomažemo majci, tako da joj “pomognemo” da prekine život svojeg djeteta. „Usmrćivanje djeteta ni u kojem slučaju nije izraz suosjećanja ili pomoći. I zato zagovaramo nultu toleranciju prema nasilju nad nerođenom djecom. Uvijek pomažemo ženi kada joj pomognemo zaštititi život svojeg sina ili kćeri.“, rekao je Posarić.

Ivan Ćaleta, koordinator organizacijskog tima Hoda za život u Vinkovcima, istaknuo je da su se okupili u ovoj inicijativi jer im je svima zajedničko da se zalažu za zakonsku i svaku drugu zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. „Pravo na život je temeljno ljudsko pravo iz kojeg proizlaze sva druga prava!

Mi hodamo za sve one majke koje u trenutku najveće životne krize nemaju podršku obitelji i društva. Istraživanja pokazuju da 75% žena koje su imale pobačaj kažu da su to učinile zbog ekonomskih razloga ili pritiska okoline. Tražimo da se trudnicama koje se nalaze u teškim životnim prilikama pruži konkretna društvena, zakonska i financijska pomoć, a ne da im se prekid života vlastitog djeteta pokazuje kao jedini izlazak iz teške situacije. Pobačaj nikad nije rješenje. Niti za majku. Niti za dijete. Niti za oca. Mi koji živimo u demokraciji imamo obavezu boriti se za poštivanje prava na život svakog čovjeka. Dužnost nam je biti glas onih koji se ne čuju / koji glasa nemaju.

I zato želimo poslati jasan zahtjev za zakonskom zaštitom života!“, naglasio je Ćaleta.

Vedran Herceg, član organizacijskog tima Hoda za život u Vinkovcima, izjavio je da je pravo na život temeljno ljudsko pravo iz kojeg proizlaze sva druga prava! „Ne postoji pravo na prekid života nedužnog ljudskog bića u majčinoj utrobi. Postoji pravo na život. Hod za život beskompromisno stoji na poziciji da je svaki ljudski život vrijednost sam po sebi. Svojim srcem želimo zaštiti to novo malo srce s otkucajima, zdravo i bolesno, ali i ono starije, bez snage i mogućnosti da iskaže svoju volju u tom stanju.

Mi i ovim putem očekujemo od političara, ohrabrujemo sve one koji nas predstavljaju na lokalnoj i nacionalnoj razini, da štite temeljno ljudsko pravo – pravo na život. Jer svaki je život vrijedan! Svaki život oplemenjuje!“, rečeno je na današnjoj konferenciji za medije u Vinkovcima.

Renato Topić, član organizacijskog tima inicijative Hod za život u Vinkovcima, istaknuo je da ovaj snažan pokret – Hod za život, obitelj i Hrvatsku, pokazuje kako iz godine u godinu, osim rastućeg broja ljudi koji dolaze na Hod, raste i broj gradova u kojima se organizira. „To je ona Hrvatska prema kojoj mi želimo ići. Želimo da nam Hrvatska bude zemlja u kojoj se poštuje svaki ljudski život od začeća do prirodne smrti.“, zaključio je Topić.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio misu i euharistijsko slavlje u župi Presveto Srce Isusovo.

U subotu, 11. svibnja 2024. 49. krizmenika Župe Presveto Srca Isusovog primilo je sakrament svete potvrde. Misno slavlje i sakrament potvrde u nazočnosti velikog broja vjernika, predslavio je Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

U svojoj propovijedi, obraćajući se posebno krizmanicima, mons.Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić je upozorio na izazove i opasnosti pred kojima kršćani stoje u današnjem svijetu, te ih je ohrabrio upravo zazivom darova Božjega Duha, koji će im u životu davati mudrost, snagu i otvorenost Božjoj poruci.

Nadbiskup je u nadahnutoj propovijedi istaknuo: „Dragi krizmanici! Ovaj je dan jedan i jedinstven, neponovljiv u vašem životu. Zato što se dar sv. krizme, sedmerostruki dar, samo jednom u životu prima, s pečatom dara Duha Svetoga. Ne možete ovo više nikada ponoviti, ali morate ove darove Duha Svetoga svakoga dana razvijati, s njima surađivati i milosti umnažati. Dragi roditelji i kumovi, vi ste i danas uz naše krizmanike kao odgovorni svjedoci i podupiratelji naših krizmanika a najljepša pouka i odgoj za njih jest vaš roditeljski i kumovski primjer kršćanskog života. Danas posebno molimo za zvanja u mjesnoj crkvi i općoj crkvi. Pozvani smo da prepoznamo Kristov glas i spremno se odazovemo u služenju Bogu i čovjeku.”

Nakon obnove krsnih obećanja mladi praćeni svojim kumovima primili sveti sakrament potvrde. Ovo je bio radosni događaj cijele župne zajednice kao i obitelji krizmanika koji su u veliko broju došli na svetu misu.

Sveta potvrda

Zašto se zove krizma ili potvrda?

Naziva se krizma (u istočnim Crkvama: miropomazanje, tj. pomazanje svetim mirom, »krizmom«) zbog svoga bitna obreda – pomazanja. Naziva se potvrda jer potvrđuje i osnažuje krsnu milost.

Što je bitni obred potvrde?

Bitni obred potvrde jest mazanje svetom krizmom (ulje pomiješano s balzamom, posvećeno od biskupa) koje se vrši uz polaganje ruke službenika koji izgovara riječi vlastite sakramentalnom obredu. Na Zapadu se pomazuje čelo potvrđenika riječima: »Primi pečat dara Duha Svetoga.« U istočnim Crkvama bizantinskoga obreda pomazuju se i drugi dijelovi tijela s formulom: »Pečat dara Duha Svetoga.«

Koji je učinak potvrde?

Učinak je potvrde posebno izlijevanje Duha Svetoga poput onoga na Pedesetnicu. To izlijevanje u dušu utiskuje neizbrisiv biljeg i pridonosi rastu krsne milosti: dublje ukorjenjuje u božansko posinjenje, čvršće sjedinjuje s Kristom i s njegovom Crkvom, u duši osnažuje darove Duha Svetoga, daruje osobitu snagu za svjedočenje kršćanske vjere.

Tko može primiti ovaj sakrament?

Može i treba ga samo jednom primiti onaj tko je već kršten, a za njegovo djelotvorno primanje mora biti u stanju milosti.

Tko je služitelj potvrde?

Izvorni djelitelj potvrde je biskup. Tako se očituje vez potvrđenika s Crkvom u njezinoj apostolskoj dimenziji. Kada prezbiter podjeljuje taj sakrament – kao što se redovito događa na Istoku, a u posebnim slučajevima na Zapadu – vez s biskupom i s Crkvom izražava prezbiter, biskupov suradnik, i sveta krizma, koju je sam biskup posvetio.

Prva sveta pričest jedan je od sedam svetih sakramenata, te zajedno s krštenjem i potvrdom čini tzv. sakramente kršćanske inicijacije.

Prvu svetu pričest po prvi put primaju vjeroučenici trećih razreda osnovnih škola. Od njih se tražilo da redovito pohađaju školski vjeronauk od prvog razreda osnovne škole, te da u trećem razredu usvoje određena znanja. Nakon završene priprave, po prvi put su pristupili sakramentu pomirenja (ispovijedi), a nakon toga, svečano, su u nedjeljnom euharistijskom slavlju koju je predvodio župnik Florijan Kvetek, primili svoju prvu sv. pričest. Florijan Kvetek župnik Župe sv. Euzebija i Poliona, vjeroučitelji i cijela župna zajednica raduju se i iskreno vam čestitaju što su vaša djeca primili sakrament prve svete pričesti.

Sakrament prve svete pričesti primilo je 68 prvopričesnika u župi Sv. Euzebija i Poliona.

Prva pričest

Što je euharistija?

Ona je žrtva Tijela i Krvi Gospodina Isusa koju je on ustanovio da ovjekovječi tijekom stoljeća žrtvu Križa, sve dok ponovno ne dođe, povjerivši Crkvi spomen-čin svoje Smrti i Uskrsnuća. Ona je znak jedinstva, vez ljubavi, vazmena gozba, na kojoj se Krist blaguje, duša se napunja milošću i daje nam se zalog vječnoga života.

Kada je Isus Krist ustanovio euharistiju?

Ustanovio ju je na Veliki četvrtak, »one noći kad bijaše predan« (1 Kor 11,23), dok je sa svojim apostolima slavio Posljednju večeru.

Kako ju je ustanovio?

Postoje u blagovalištu okupio svoje učenike, Isus u svoje ruke uze kruh, razlomi ga i dade njima govoreći: »Uzmite i jedite od ovoga svi: ovo je moje tijelo koje se za vas predaje.« Zatim u svoje ruke uze kalež s vinom i reče im: »Uzmite i pijte iz njega svi: ovo je kalež moje krvi, novoga i vječnog saveza, koja se prolijeva za vas i za sve ljude na otpuštenje grijeha. Ovo činite meni na spomen.«

Što je euharistija u životu Crkve?

Euharistija je izvor i vrhunac svega kršćanskog života. U njoj je vrhunac kako Božjega posvećujućeg djelovanja, tako i našega bogoštovlja koje mu iskazujemo. Ona sadrži sve duhovno blago Crkve: samoga Krista, naš Vazam. Zajedništvo božanskoga života i jedinstvo Božjega naroda izraz su i učinak euharistije. Euharistijskim slavljem već se pridružujemo nebeskoj liturgiji i unaprijed kušamo vječni život.

Kako se naziva ovaj sakrament?

Neiscrpno bogatstvo ovoga sakramenta izražava se u različitosti njegovih naziva od kojih svaki doziva u svijest neki poseban vidik. Najčešće se naziva: euharistija, sveta misa, večera Gospodnja, lomljenje kruha, euharistijsko slavlje, spomen-čin Gospodnje muke, smrti i uskrsnuća, sveta žrtva, sveta i božanska liturgija, sveta otajstva, Presveti oltarski sakrament, sveta pričest.

U kojemu je smislu euharistija spomen-čin Kristove žrtve?

Euharistija je spomen-čin u smislu da uprisutnjuje i posadašnjuje žrtvu koju je Krist jednom zasvagda na Križu prikazao Ocu za čovječanstvo. Žrtvena narav euharistije izražena je već samim riječima ustanovljenja: »Ovo je moje tijelo, koje se za vas predaje« i: »Ovaj kalež novi je savez u mojoj krvi, koja se za vas prolijeva« (Lk 22,19-20). Žrtva Križa i euharistijska žrtva jedna su jedincata žrtva. Ista je žrtva i žrtvovatelj, različit je samo način prikazivanja: krvni na Križu, nekrvni u euharistiji.

Što se traži za primanje svete pričesti?

Za primanje svete pričesti mora se biti potpuno pritjelovljen Katoličkoj Crkvi i biti u stanju milosti, tj. ne biti svjestan ikakva smrtnoga grijeha. Tko je svjestan daje počinio težak grijeh, mora primiti sakrament pomirenja prije pristupanja pričesti. Važni su i duh sabranosti i molitve, opsluživanje od Crkve propisana posta, tjelesno držanje (kretnje, odjeća) kao znak poštivanja Krista.

Koji su plodovi pričesti?

Sveta pričest povećava naše sjedinjenje s Kristom i njegovom Crkvom, čuva i obnavlja život milosti primljen na krštenju i potvrdi i daje da rastemo u ljubavi prema bližnjemu. Jačajući nas u ljubavi briše lake grijehe i čuva nas od smrtnih grijeha.

Dječji vrtić Vinkovci za novu pedagošku godinu 2024./2025. raspisuje 171 slobodno mjesto, 80 više u odnosu na prošlu godinu. Ovakvo povećanje broja mjesta, objašnjava pročelnica gradskog Upravnog odjela društvenih djelatnosti Andrea Vinković, rezultat je povećanog odlaska vrtićke djece u osnovne škole, ali i otvaranjem novih skupina.

„Povećan broj zahtjeva za upisom djece u vrtiće ono je što nas najviše veseli i na nama je da osiguramo dodatne kapacitete kako bi mogli zadovoljiti sve potrebe roditelja. To smo u jednom dijelu ostvarili otvaranjem novih skupina, a nastavljamo izgradnjom novog vrtića Mali princ kao i dogradnjom objekata Stribor i Naša radost, čime ćemo osigurati dodatnih 270 vrtićkih mjesta za naše najmlađe sugrađane“, ističe Vinković.

Nisu ovo jedine dobre vijesti kada je u pitanju predškolski odgoj i obrazovanje u Vinkovcima jer su u travnju plaće zaposlenih u ovoj gradskoj predškolskoj ustanovi porasle u prosjeku za 35 posto pa će tako djelatnici ovu pedagošku godinu završiti i novu započeti s poboljšanim uvjetima. Naime, donošenjem nove Odluke Vlade o koeficijentima u državnim i javnim službama, a  nakon obavljenih razgovora i usuglašavanja s predstavnicima Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju, usvojeni su i novi koeficijenti za sve zaposlenike Dječjeg vrtića Vinkovci. 

„Na ovaj način zakonski su izjednačena materijalna prava zaposlenika u ustanovama predškolskog odgoja s materijalnim pravima zaposlenika u osnovnom školstvu u pogledu koeficijenata i osnovice te je tako napokon stručan, odgovoran i kvalitetan rad s djecom adekvatno nagrađen“, poručuje Andrea Vinković.

Dječji vrtić Vinkovci, podsjeća zamjenica ravnateljice Ljubica Jukić, svoju osnovnu djelatnost odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi provodi na sedam lokacija, tj. u sedam područnih objekata. Trenutno imaju 27 odgojnih skupina i 557 upisane djece o kojima brinu 94 djelatnika i 7 pomoćnika u vrtiću. Provode redoviti desetosatni program u jasličkim i vrtićkim skupinama i redoviti petosatni program u jasličkim i vrtićkim skupinama, kao i kraće programe vjerskog odgoja i ranog učenja engleskog jezika te program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovu školu.

„Prijave za upis djece podnose se do 17. svibnja 2024. godine do 12 sati putem aplikacije „e-Upisi“ dostupne na portalu „e-Građani“  odnosno putem linka https://vrtici.e-upisi.hr/.  Za sve roditelje koji nemaju uvjete za pristup e-prijavi tehnička podrška bit će pružena u Upravi Dječjeg vrtića Vinkovci, J.J.Strossmayera 7, Vinkovci. Za korištenje tehničke podrške u periodu upisa, obvezna je prethodna najava na broj telefona 032/338-446 od 9 do 14 sati ili na e-mail: [email protected]. U program jaslica može se upisati dijete koje do 31. kolovoza 2024. navrši godinu dana života, a u vrtićki program može se upisati dijete koje do 31. kolovoza 2024. navrši tri godine života. Odluka o upisu, kao i lista čekanja sa šiframa djece koje su dodijeljene roditelju prilikom predaje zahtjeva za upis, bit će objavljena 4. lipnja na web stranici www.dv-vinkovci.hr i oglasnoj ploči Dječjeg vrtića Vinkovci, a djeca u vrtiće kreću početkom nove pedagoške godine odnosno 1. rujna“, objašnjava Ljubica Jukić.

Roditelji neupisane djece, napominje, čiji se zahtjevi za upis nalaze na listi čekanja za pedagošku 2023./2024. godinu, ako su zainteresirani za upis u novu pedagošku godinu, trebaju ponovno podnijeti zahtjev za upis u pedagošku 2024./2025. godinu jer zahtjevi s liste čekanja se ne prenose automatski u natječaj za novu pedagošku godinu.