‘Domaća proizvodnja svinjetine u stalnom je padu. Do toga je došlo jer se Hrvatska bazirala na kupnji viška europske svinjetine‘
Pojava afričke svinjske kuge na istoku Hrvatske, gdje je gotovo 70 posto domaće proizvodnje svinjetine, dodatno je u velike probleme stavila svinjogojce. Proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj već godinama pada, a iako bismo u potpunosti mogli pokrivati domaće potrebe, danas uvozimo već 50 posto potrebnih količina. Istodobno, cijene svinjetine nikada nisu bile više. Trenutnu situaciju za Dnevnik HTV-a komentirao je Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.
Jagić je na početku razgovora podsjetio kako je prošle godine bila enormno visoka cijena žitarica, a enormno niska cijena svinjskog mesa.
– Uslijed tih poremećaja došlo je do velikog uništavanja stočnog fonda, posebice krmača i sada imamo takav rezultat kakav imamo. Hrvatska se bazirala na veliki uvoz odojaka za tov, Europa se isto bori s manjkom svinjetine jer su uništili svoj stočni fond, negdje oko milijun krmača. Mi sudjelujemo s manje od 1% u europskoj proizvodnji i na cijenu ne možemo utjecati. Velikim dijelom utjecat će uvozna svinjetina, a nažalost cijena ide gore.
Povećanje cijene
Jagić je istaknuo da bi se cijene mogle povećati za 20-ak posto i dodao da ako nije sređeno tržište postoji mogućnost za lov u mutnom.
– Treba što prije stati na noge s obzirom na ovo što se događa na istoku Hrvatske. Ministarstvo poljoprivrede i veterinarske službe dobro rade svoj posao, to što prije treba završiti i početi normalno funkcionirati, rekao je.
Jagić je objasnio da su se zemlje u okruženju s afričkom svinjskom kugom susrele mnogo prije pa u zemlji sve normalno funkcionira i dodaje da će i Hrvatska to morati prihvatiti.
– Apeliram na sve proizvođače svinjetine da se pridržavaju svih mjera, sigurnosnih, ali virus je takav da ga ne vidimo i uvijek može doći do nekog stada, dodao je.
Domaća proizvodnja
Domaća proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj u stalnom je padu, Jagić objašnjava da je do toga došlo jer se Hrvatska bazirala na kupnju viška europske svinjetine.
– Naša zdrava proizvodnja cjenovno to nije mogla pratiti i mi smo iz dana u dan propadali da bi došli na brojku ispod 50 posto samodostatnosti. Govorili smo uvijek da je hrana strateška, nismo si to smjeli dozvoliti, ali jesmo. Možda je krajnje vrijeme da se otrijeznimo i da probamo dići tu proizvodnju na samodostatnost pa da svjetski i tržišni poremećaji, ratovi ne utječu na građane RH, rekao je Jagić.
Jagić je rekao da se onaj tko ima veću kupovnu moć ne mora bojati nestašice svinjetine. Dodao je da je svinjetina glavni prehrambeni proizvod u Europi kada govorimo o mesu pa tako i u Hrvatskoj.
Proizvodnja svinjetine pada, cijene nikada više
Slavonci najviše vole svinjetinu, a suhomesnati proizvodi dio su tradicije. Prosječan Hrvat na godinu pojede 32 kilograma svinjetine, daleko više od ostalih vrsta mesa. Čini se da postaje dragocjena.
– Izgleda da će janjetina biti jeftinija od svinjetine, na kraju. Mi obični smrtnici, umirovljenici, mi moramo jesti, ne možemo samo jesti krumpir, a i krumpir je skup. Uvijek se poskupljenja bojimo, ali mislim da se neće dozvoliti da ode cijena, za HTV Dnevnik rekao je građanin.
U lokalnoj mesnici u Bjelovaru za sada uspijevaju zadovoljiti potražnju. Vezani su isključivo za domaću proizvodnju i klaoničare iz svoje okolice. Predstavnici velikih mesnih industrija nisu željeli govoriti.
– Još prije afričke svinjske kuge cijena svinjetine je dosta porasla, govorim za nekih 30-ak posto. Svinjetine domaće nema dovoljno, sad kako je došlo ovo zlo od afričke kuge ja vjerujem da će cijena još ići gore, istaknuo je Marinko Jurišić, vlasnik mesnice iz Bjelovara.
Više od polovice potreba uvozimo. Poremećaji na europskom tržištu, pad proizvodnje, kao i borba s afričkom svinjskom kugom i u drugim zemljama Unije sigurno će utjecati i na cijene svinjetine na našim policama.
– Hrvatska nema dovoljno carskog mesa, Hrvatska nema dovoljno svinjske vratine, Hrvatska nema dovoljno mesa bez kostiju, prije svega plećke bez kosti, rekao je Branko Bobetić, direktor GIU “Croatiastočar”.
U posljednjih pet godina osnovno stado smanjilo se za 35 posto.
– Mi smo nekad proizvodili 3 milijuna svinja, mi danas možemo proizvesti taj broj, nemamo problem s ekologijom, nemamo problem s osnovnom sirovinom koja nam je potrebna u toj proizvodnji to je rudnik, naftni rudnik za nas Hrvate, no mi ne znamo to postaviti da to doista i napravimo, objasnio je Krešimir Kuterovac, predsjednik Udruge proizvođača svinja.
Na tržištu nema ni dovoljno prasadi, a zbog bolesti su postavljena i stroga ograničenja. Zbog svega toga čini se da bismo najesen svinjetinu mogli plaćati “suhim zlatom”, javlja HRT.
