Blagdan je Tijelova, na koji Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a i slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od kojeg se pravi kruh, a kruh u pretvorbi na svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga Mjeseca na Mjesecu pokazala mrlja. Puni je Mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove vezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu.

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

– Današnji blagdan vezan je za Uskrs. Nakon Uskrsa imamo pedesetnicu Uzašašća i tek onda dolazi Tijelovo i to sve diktira Uskrs. A važno je i da je četvrtak jer znamo da je Isus u Velikom tjednu na četvrtak uspostavio euharistiju, rekao je fra Brčina.

Kad je riječ o tradiciji slavljenja Tijelova u Hrvatskoj, rekao je da je 2021. godine taj dan proglašen blagdanom i neradnim danom.

– Danas je svečano u svim župama i biskupijama. Posebno je lijepo u manjim mjestima gdje ljudi ukrase ispred svojih domova, istaknuo je, te dodao da ima jako lijepih običaja u Hrvatskoj.

Foto: VSŽ

Dom učenika Vukovar raspolaže s 53 sobe, ukupnog kapaciteta za oko 100 osoba. U ovoj školskoj godini u njemu stanuje 49 učenika s područja naše, ali i susjednih županija.

Kako učenici provode vrijeme, u kakvim uvjetima žive i što im sve pruža vukovarski dom danas je provjerio vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, uz zamjenika Franju Oreškovića. „Dom učenika Vukovar jako je lijepo uređen, održavan i uredan. Vidi se da je uloženo dosta financijskih sredstava, a danas sam se uvjerio kako su i učenici zadovoljni sa svime što im je pruženo. Uvjeti su stvarno dobri i smatram da je stanovanje u domu izvrsno rješenje za sve kojima duljina puta ili troškovi putovanja stvaraju problem. Osim toga, učenicima su na raspolaganju profesori i stručni voditelji koji brinu o njima na sve moguće načine i prate da se postavljena pravila poštuju, uz obostrani dogovor“, rekao je župan nakon obilaska prostorija Doma.

Vrata se svaki dan zatvaraju u 22 sata, ali u dogovoru s roditeljima učenici imaju pravo i na kasniji povratak u dom, posebice oni koji se bave sportskim aktivnostima. Srednjoškolcima su, osim smještaja, prehrane i odgojno-obrazovnog rada, na raspolaganju i izborni programi, informatički kabinet, knjižnica, mala dvorana za tjelovježbu, zajednički dnevni boravci, vanjski sportski tereni i još mnogo toga. Za sve njih brinu se četiri profesora odgajatelja te stručni suradnik pedagog. „O učenicima se brine 24 sata. Četiri profesora i pedagog s njima rade, prate ih u učenju, komuniciraju s roditeljima. Najveća prednost doma je što su djeca organizirana, a osim učenja, bave se i različitim aktivnostima“, istaknuo je ravnatelj Doma učenika u Vukovaru Zlatko Hegeduš dodavši kako se sav trud i rad isplati kada na natjecanjima osvoje vodeća mjesta.

U zadnjih nekoliko godina broj učenika u vukovarskom domu se povećao, a ravnatelj se nada kako će do povećanja broja korisnika doma doći i ove školske godine. Učenici su svake godine sudionici Regionalnog natjecanja Domova, kao i Državne domijade, na kojima već niz godina osvajaju značajne nagrade u područjima sporta, glazbene kulture, slikanja, izrade rukotvorina i slično. „U domu mi je stvarno odlično, imamo sve što nam treba. Zabavno je, ima dosta učenika i mogu se igrati društvene igre, nogomet i ostalo“, kazao je učenik Luka Basran Haban koji se uključio u filmsku skupinu i u ulozi montažera, sa svojim prijateljima i kolegama, osvojio drugo mjesto na natjecanju.

Mjesečna cijena smještaja je 167,23 eura, od toga Ministarstvo zdravstva i obrazovanja financira 50%, Vukovarsko-srijemska županija financira 25% dok roditelji financiraju preostalih  25%.

Nakon predstavljanja novog atraktivnog slogana turističke ponude pet slavonskih županija „Slavonija – nema joj ravne“, pred nama je jednako atraktivna manifestacija GO GROW koja spaja međunarodni GROW du Monde i već tradicionalnu konferenciju GO (Graševina Osijek) . Održava se na istoku Hrvatske, od 13. do 17. lipnja i naglasak stavlja na što drugo, nego na graševinu!

Pet slavonskih županija će tijekom pet dana ponuditi program koji već unaprijed s razlogom možemo ocijeniti – čistom peticom! Slavonija, Baranja i Srijem bit će domaćini svjetskim vinskim znalcima, ocjenjivačima, novinarima, sommelierima i proizvođačima graševine.

GROW du Monde je projekt afirmacije graševine na međunarodnoj vinskoj sceni i u specijaliziranim medijima širom svijeta, koji iz godine u godinu „putuje“ po ključnim zemljama proizvođačima graševine. Dolazak u Hrvatsku ujedno je značio i dolazak na istok, najidealnije mjesto za priču o vinima, kao i za promociju najsnažnije hrvatske sorte – graševine.

Program otvara radionica „Vina Brodsko-posavske županije“, 13. lipnja predstavljajući mala obiteljska gospodarstva koja ulažu veliki trud, ljubav, pažnju i znanje preneseno s generacije na generaciju, trudeći se njegovati tradiciju proizvodnje vina u Brodsko-posavskoj županiji. Eno-gastro ponuda je među prva četiri motiva dolaska u destinaciju tako da su vina i obiteljske vinarije glavni aduti za razvoj kontinentalnog turizma ove županije. 

Internacionalno ocjenjivanje graševina GROW du Monde 2023. održat će se 14. lipnja u Kutjevu, slavonskom gradiću na obroncima Papuka i Krndije, odavno poznatom po svojim vinogradima i vrhunskim vinima. Požeško-slavonska županija poziva sve ljubitelje vina da dožive vinsku inspiraciju, na istoj paraleli s najboljim vinima svijeta.

15. lipnja za sudionike je organizirano studijsko putovanje kroz Kutjevačke vinograde, Orahovicu i Feričance. Domaćin putovanja je Virovitičko-podravska županija. Na spoju Slavonije i Podravine, između Drave i Papuka, zri zamamna frankovka i zanosna graševina, rađa se mirišljavi pjenušac i toči se zeleni silvanac. Vina u Virovitičko-podravskoj županiji, nježno sljubljujući ova prostranstva, spajaju živote, tradiciju, običaje i ljude, spajajući i kaj i što.

Kao dio višednevne manifestacije održat će se i GO GROW konferencija, 16. lipnja u Osijeku, u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije gdje će nakon radionica biti upriličeno svečano proglašenje pobjednika ovogodišnjeg GROW du Mondea kao i promenadno kušanje nagrađenih vina otvoreno za sve posjetitelje od 13 i 30 do 17 sati.  Kao domaćin, Osječko-baranjska županija će studijskim putovanjem u Baranju pokazati zašto vina Slavonije i Baranje pripadaju skupini „naj“. Osim najvećim proizvođačima vina, najvećim vinskim podrumom, najvećom bačvom i vinogradom, mogu se pohvaliti i ponajboljim vinima, osobito graševinom.

Program ovogodišnje manifestacije završava studijskim putovanjem u Erdut i Ilok. Na istoku Hrvatske gdje nestaju granice između urbanog i ruralnog, gdje se izmjenjuju slike veličanstvene prirode, nepreglednih polja, pitome ravnice, jedinstvenih arhitektonskih cjelina, moćnih rijeka, vinorodnih brežuljaka, domaćin je Vukovarsko-srijemska županija.

Potencijal i vrijednost graševine koja kao sorta dominira slavonskim, baranjskim i srijemskim vinogradima prepoznaju partneri i pokrovitelji ove značajne manifestacije. Prvo hrvatsko domaćinstvo GO GROW u partnerstvu podržava Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko- srijemska županija sa svojim turističkim zajednicama, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu,  Hrvatska gospodarska komora, Udruga Graševina Croatica kao i gradovi Kutjevo, Orahovica, Osijek i Ilok, Udruga vinogradara Baranje Zmajevac, Udruga Kutjevačkih vinara i Vinart.