Utorak, 12 kolovoza, 2025
18.5 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 335

Hrvatska je ušla u eurozonu, poznat i tečaj konverzije 7,53450 kn za 1 euro

0

Foto: ilustracija

U Bruxellesu je na potpisivanju odluke i ministar financija Zdravko Marić koji je poručio da je danas ‘povijesni dan za Hrvatsku’, a odluku je komentirao je Plenković.

Ministri financija EU potpisali su odluku o ulasku Hrvatske o eurozonu. U Bruxellesu je ministar financija Zdravko Marić koji je ranije rekao da je danas ‘povijesni dan za Hrvatsku’.

Poznat je i tečaj konverzije, on je 7,53450 kuna za 1 euro, isti kakav je bio i u “čekaonici eura”, odnosno tijekom sudjelovanju Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu ERM II.

Odluku o ulasku Hrvatske u eurozonu je komentirao i premijer Andrej Plenković nakon sastanka s crnogorskim premijerom Dritanom Abazovićem.

  • Ispunjavali smo sve kriterije, kao i Plan koji je u cijelosti ispunjen, prilagođavali zakone. Veliki događaj je da će se danas fiksirati tečaj, jedan euro bit će 7,53450 kuna – rekao je podsjetivši kako od 5. rujna službeno počinje s dvojnim iskazivanjem cijena u kunama i eurima.

HNB se oglasio

Oko svega se oglasio i HNB. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

Vijeće Europske unije danas je donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., dopunu uredbe prema kojoj Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna.

Vijeće je odluku donijelo u skladu s pozitivnom ocjenom Europske komisije te nakon provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i uvažavajući mišljenje Europskog parlamenta i Europske središnje banke.

Odluku je kao predsjedavajući Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) potpisao češki ministar financija Zbyněk Stanjura, a dobrodošlicu u europodručje Europska komisija pokazala je i porukom istaknutom na zgradi Charlemagne: Dobrodošla u euro, Hrvatska!

  • Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh – istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske – poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Nakon potpisivanja pravnih akata pozdravne govore održali su Zbyněk Stanjura, Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine (putem videoporuke), Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, te Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija RH.

Izvor: 24 sata hr

Zlouporabom u gospodarskom poslovanju pribavili znatnu imovinsku korist

0

Fotografija: ilustracija

Policijska uprava vukovarsko-srijemska je protiv osumnjičenika podnijela kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad četiri hrvatska državljana kod kojih je utvrđena sumnja da su počinili više kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta.

Točnije za 57-godišnjaka iz Osijeka i 53-godišnjaka iz Rajeva Sela kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja da su počinili kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, utaje poreza ili carine i krivotvorenja službene ili poslovne isprave, dok je utvrđena sumnja da su 44-godišnjak iz Županje i 30-godišnjak iz Županije zagrebačke počinili kaznena djela pomaganjem u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju.

Osumnjičeni 44- i 30-godišnjaci su tijekom 2017. i 2018. godine, kao odgovorne osobe u svojim tvrtkama, pribavljali i ispostavljali krivotvorene račune tvrtkama za koje su 57- i 53-godišnjaci odgovorni, a u tim računima su prikazani iznosi u vrijednosti od preko deset milijuna kuna. Naposljetku su 44- i 30-godišnjaci podigli te novčane iznose i predali ih 57- i 53-godišnjacima, čime su oštećene njihove tvrtke.

Nadalje su 57- i 53-godišnji osumnjičenici primljene krivotvorene račune proknjižili u svojim tvrtkama te naložili plaćanje neisporučene robe, nakon čega su nezakonitim vođenjem trgovačkih i poslovnih knjiga u svojim tvrtkama priskrbili povrat poreza na dodanu vrijednost, na temelju čega su ostvarili iznos od preko dva milijuna kuna i time oštetili državni proračun Republike Hrvatske.

Policijska uprava vukovarsko-srijemska je protiv osumnjičenika podnijela kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

Vinkovci: Izvučen rimski sarkofag iz 3. ili 4. stoljeća, prevežen u Gradski muzej

Velika većina zidanih grobova i svi do sada pronađeni sarkofazi opljačkani su, a lopovi su ih poharali u razdoblju od 2. pa do 4. ili 5. stoljeća

I najnoviji pronađeni vinkovački sarkofag bio je, pretpostavlja se, na meti rimskih pljačkaša grobova.

Vrijedan pronalazak iz 3. ili 4. stoljeća iskopan je danas u Zvonarskoj ulici u Vinkovcima, u drevnim Cibalama. Prvi je to pronađeni sarkofag u Vinkovcima u posljednjih 25 godina i tek šesti na ovom području.

Kopajući u sklopu radova na aglomeraciji, podsjetimo, radnici su u četvrtak uočili sarkofag ispod ceste. Bager je, ispričali su radnici, pukom srećom prošao tik uz desnu stranu groba, danas je oslobođen “okova” ceste i zemlje i izvučen na svjetlo dana. Težak je, procjenjuje se, dvije i pol do tri tone.


– Otvarat ćemo ga u laboratoriju, no sudeći po rupi na desnoj strani, zaključujemo da je opljačkan. Vide se kosti, životinjske i ljudske, pretpostavljamo da je riječ o ostacima dvaju vlasnika. Moguće je da su ostale neke sitnice koje su promaknule pljačkašima ili im nisu bile zanimljive – kazao nam je Hrvoje Vulić, ravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci.


Velika većina zidanih grobova i svi do sada pronađeni sarkofazi su opljačkani, a lopovi su ih poharali u razdoblju od 2. pa do 4. ili 5. stoljeća.

Sarkofag je otkriven, inače, na području sjeverne rimske nekropole, uz cestu za Mursu. Prevest će ga u Gradski muzej Vinkovci, gdje će biti detaljno obrađen.

Veteranima Vinkovačkog plivačkog kluba 12 medalja na prvenstvu Hrvatske

0

U Zagrebu, 09.07.2022.  na bazenu Šalata održano je Otvoreno prvenstvo Hrvatke za veteran-Masters.

Priređivač je bio plivački klub Medveščak, a natjecanje se odvilo u dva dijela. Sudjelovali su plivači iz Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Vinkovački plivački klub odazavo se i na ovo natjecanje sa svoja 4 predstavnika (Josipa Gugić u kategoriji 40-44, Robert Štrk u kategoriji 50-54,  Josip Gajčević u kategoriji 30-39 i Josip Schweizer u kategoriji  35-39) koji su imali priliku plivati uz bok bivših reprezentativaca Brune Barbarića, Ivana Levaja i Nike Mićina.

Jedina ženska predstavnica VPK-a, Josipa Gugić, bila je dva puta zlatna  na 200 m mješovito i 50 m leđno, srebrna na 100 m leđno te brončana na 50 m slobodno. Trener kluba, Robert Štrk bio je zlatni na 50 m slobodno i 200 m mješovito. Trener Josip Gaječvić osvojio je srebro na  50 m leptir, bronce  na 400 m slobodno i 100      m sobodno. Peti je bio na 50 m slobodno. Josip Schweizer osovjio je zlato na 50 m prsno te srebro na 50 m leptir.

Muška VPK štafeta uz pomoć kolege iz Vraždina, Ninoslava Peteka napetom borbom protiv  Medveščaka 3, izborila je 3. mjesto na 4*50 m slobodno.

Bila je ovo prilika veteranima odmjeriti snage i testirati plivačku formu, ali i prilika za druženje zaljubljenika u ovaj sport  te ovom prilikom zahvaljujemo organizatoru na trudu, volji i entuzijazmu poručili su iz VPK-a.

Komletinci: 46-godišnjak u lovu slučajno usmrtio kolegu lovca

0

Fotografija:  ilustracija

U šumskom predjelu nedaleko Komletinaca 46-godišnjak tijekom lova iz lovačke puške nehajno usmrtio 62-godišnjaka.

Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 46-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Prouzročenje smrti iz nehaja.

U kasnim noćnim satima 7. srpnja policijski službenici su postupali po dojavi i utvrdili da je u području Komletinaca došlo do smrti 62-godišnjaka te je u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici u Vukovaru obavljena obdukcija mrtvog tijela tog muškarca, gdje je utvrđeno da je uzrok smrti 62-godišnjaka prostrijelna rana na njegovom tijelu, koja je nastala vatrenim oružjem.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrdili smo da je 46-godišnjak u četvrtak, 7. srpnja 2022. godine oko 20,40 sati, tijekom lova u šumskom području oko Komletinaca lovačkim vatrenim oružjem nehajno usmrtio 62-godišnjaka, a obojica su bili u tom prijavljenom i dozvoljenom lovu.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 46-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

Svečano otvorenje 57. Vinkovačkih jeseni: Slavonska ravnica izvor je nadahnuća i životnih blagodati

0

Da je ravnica slavonskome čovjeku izvor ne samo nadahnuća nego i životnih blagodati prikazat će scensko uprizorenje svečanoga otvorenja nazvano „Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga!” što je ujedno i tema ovogodišnjih 57. po redu Vinkovačkih jeseni.

Slavonska ravnica plodovima mukotrpnoga rada stoljećima ostvaruje neraskidivu sinergiju sa žiteljima koji obitavaju na njezinu tlu. Žitna slavonska polja perom su utkana u stihove mnogih pjesama i odraz su vječne zanesenosti krajem čija se ljepota ne zaboravlja, tumači nam ovogodišnju temu autor scenarija i redatelj svečanog otvorenja, mag.educ.croat Marko Sabljaković.

„Žitna polja kojima Slavonac-Šokac klikće zahvalno daruju pšenično brašno i kruh svagdašnji, ona su život i radost, ali i sinonim teškoga rada i žuljevitih ruku koje ponosno zahvaljuju na darovanome bogatstvu”, ističe Sabljaković.

Vinkovčani i njihovi gosti tako će 16. rujna svjedočiti priču o slavonskome čovjeku, dječaku zanesenjaku koji je imao samo jednu želju – život posvetiti visokom obrazovanju i nauci kroz doprinos zemlji slavonskoj koju je volio. U novonastalim ekonomskim i gospodarskim prilikama nastojat će ukazati na nezanemarivost ljudskoga rada na zemlji crnici ističući važnost zemljoradništva u odnosu na sve istaknutiju potrebu mladih za činovničkim napretkom što je značilo obezvrjeđivanje posvećenosti zemlji i uzgoju njezinih plodova.

Kroz niz epizodnih scena svečanoga otvorenja Vinkovačke jeseni još jednom dokazuju kako su životne vrijednosti na ovome tlu odvajkada bivale u narodu koji ih je znao čuvati kao obilježje roda šokačkoga. Svečano otvorenje tematski je prožeto stihom „Ravnico, sva u klasju žita zlatnoga!” i u svojoj sadržajnoj cjelini sjedinit će biografiju dječaka rođena koncem 19. stoljeća u zemljoradničkoj obitelji s maštovitošću dramaturških događaja i galerijom likova zastupljenih u književnoj ostavštini Josipa Kozarca”, pojašnjava autor.

Scene dječakova odrastanja, odgoja i životnog puta scenski će oplemeniti mnoštvo folklornih i glazbenih elemenata tradicijskoga života i bogatstvo ruha narodnoga, a glumački ansambl vjerno će dočarati život nekadašnji svojom upečatljivošću. Neće, napominje Sabljaković, nedostajati ni duhovitosti kojom se nastoji ne samo ponešto ismijati, nego i kritizirati, odnosno ukazati. Scenarij, dakle, donosi raskoš života slavonske ravnice koja je prehranila i u život otisnula mnoštvo onih koji joj bezuvjetnu ljubav uzvraćaju naukom i poučavanjem.

Pripreme za ovu večer traju tijekom cijele godine, a trenutno su u tijeku terenska i studijska vokalna snimanja folklornih ansambala i solista, instrumentalnih podloga, detaljizira se konačan prijedlog vizualnoga identiteta scenografije, glumački ansambl upoznaje sadržaj scenarija i karaktere likova koje igraju, analiziraju se i predlažu kostimografska rješenja kao i izbor tradicijskoga ruha.

Ansambl je protkan imenima naših slavonskih glumaca. To su Ivan Ćaćić, Sandra Lončarić, Matea Grabić Ćaćić, Miroslav Čabraja, Vjekoslav Janković, Tatjana Bertok Zupković, Domagoj Ivanković, Matea Marušić, Selena Andrić, Vedran Dakić, Martina Stjepanović, Vladimir Andrić, Vesna Tominac Matačić, Mira Perić, Ivica Lučić, Tena Milić Ljubić, Zdravko Šinjori i Josip Jurković. Nastupit će folklorni ansambli HKUD-a „Željezničar“, Osijek, KUD-a „Tomislav“, Županja, HSKPD-a „Seljačka sloga“, Nuštar i KUD-a „Šokadija“, Stari Mikanovci. Glazbeni će dio programa upotpuniti tamburaški sastavi Slavonci i Dike kao i solističke izvedbe glumaca Ivana Ćaćića, Sandre Lončarić i Tene Milić Ljubić, člana opernoga ansambla HNK Osijek Roberta Adamčeka, pjevača Mije Jagrića Miše, ali i pjevačkih skupina ŽVA „Nene“ iz Bošnjaka i MPG „Lipa“ iz Vinkovaca. Značajna je tu uloga i onih koji se ne vide na sceni, brojnih suradnika produkcijskoga tima i organizacije.

Treća je ovo godina kako Marko Sabljaković drži redateljsku palicu svečanog otvorenja. Kaže kako je svaka godina novi izazov, novi kreativni zanos i umjetnička radost, a iznimno mu je važno tu radost osjetiti prije sudionika i publike.

„Razgovorima i idejama nastojim ju prenijeti svakom sudioniku i suradniku u procesu rada kako bi konačno gledatelji ispred malih ekrana i publika na vinkovačkom središnjem trgu neizmjernu radost sudionika svečanoga otvorenja poistovjetili sa svojom vlastitom. Kao i protekle dvije godine očekivanja su usmjerena ka tomu”, zaključuje Sabljaković i dodaje kako je inovativnost ideja vodilja pri svakome novom dramaturškom i scenskom prikazu teme Vinkovačkih jeseni na njihovu svečanom otvorenju.

I ove ih godine s nestrpljenjem očekuju prikazati brojnim zaljubljenicima u tradicijsku kulturu naše Slavonije na glavnome vinkovačkom trgu u središtu grada 16. rujna.

 

Izvor: Vinkovacke jeseni

Kako najlakše ukloniti bodlje ako stanete na ježa?

0

Postoji oko 950 vrsta morskih ježeva, a često ih se može pronaći u područjima iznad vode za vrijeme oseke, ali i na dubini od 4876 metara.

Morski ježinci hrane se algama, ali mogu jesti i spora ili statična stvorenja. Njihovi mali, ali tvrdi oklopi prekriveni su primarnim i sekundarnim bodljama. Koriste svoje duge i oštre bodlje kao obrambeni štit od svojih najčešćih grabežljivaca: jastoga, rakova, kalifornijskih ovčjih glava, jegulja i morskih vidri.

Veličina morskog ježa obično varira od 2,5 do 10 centimetara, ali veće vrste mogu doseći i do 35,5 centimetara. Iako nemaju sredstva za pogon, ježinci se slobodno kreću, ali samo do 50,8 centimetara dnevno, koristeći svoje fleksibilne cjevaste noge potpomognute bodljama.

Zanimljivo je da neke vrste poput cvjetnog ježa imaju otrovne bodlje i mogu biti smrtonosne, a često se mogu pronaći u Tihom i Indijskom oceanu. Osobe s alergijskim reakcijama na ugrize ili ubode trebaju poduzeti dodatne mjere opreza i potražiti liječničku pomoć odmah nakon uboda ježinaca.

Kako ukloniti bodlje?

Ježevi se mogu pronaći na bilo kojoj plaži ili obalnom području u svijetu pa su uvijek prijetnja bezbrižnim posjetiteljima plaža koji bosi šeću obalom i nerazmišljajući o podvodnom svijetu uživaju u moru.

Ubod morskog ježa uvijek je bolan jer ošteti tkivo kože. Nakon uboda, ozlijeđeno mjesto će nateći i postati upaljeno. Infekcija koju uzrokuje otrovni morski jež potaknut će nekoliko abnormalnih simptoma, uključujući vrtoglavicu, probleme s disanjem, bol u prsima, promjene otkucaja srca, gubitak svijesti, mučninu i povraćanje. U najgorem slučaju, otrov može ući u krvotok i izazvati smrt. No, na Jadranskom moru ova situacija je gotovo nemoguća.

Bez obzira na to, ako ste nagazili na ježa ranu morate liječiti što je brže moguće.

Evo što trebate učiniti kako biste adekvatno uklonili bodlje:

1. Uronite zahvaćeno područje na 30 do 90 minuta u vruću vodu ili ocat kako biste zagladili ili otopili bodlje.

2. Upotrijebite pincetu da uklonite sve bodlje zaglavljene u stopalu, ruci ili tijelu.

3. Ozlijeđeno mjesto namažite kremom za brijanje i struganjem britvicom uklonite pedicelariju, odnosno modificirane bodlje nekih morskih bodljikaša.

4. Oribajte ranu sapunom i vodom.

5. Isperite ozljedu svježom vodom.

Ako primijetite znakove infekcije kao što su crvenilo, gnoj ili užareno područje tijela koje ste ozlijedili, kontaktirajte liječnika.

Također, ako su bodlje ušle u koštano tkivo, može biti potrebno kirurško uklanjanje. Bol možete ublažiti ibuprofenom (svakih šest sati) ili acetaminofenom za ublažavanje bolova (svaka četiri sata).

Ubodi morskog ježa mogu se izbjeći; potrebno je samo pažljivo gledati oko sebe, posebice na dijelovima plaže koji su puni stijena ili na plažama koje se odlikuju čistim morem.

 

Hrvatska u prvih pet mjeseci ove godine bilježi rekordnu smrtnost umirovljenika

0

Danas ste možda pročitali kako Hrvatska u prvih pet mjeseci bilježi oko 7000 više preminulih umirovljenika nego u 2018. godini. Taj podatak, naime, nije točan. S druge strane, točno je da se nastavlja trend povećane smrtnosti umirovljenika, iako epidemija koronavirusa nije glavni javnozdravstveni problem. Dolazi li na naplatu tisuće i tisuće propuštenih liječničkih pregleda?

Hrvatska u prvih pet mjeseci ove godine ima 22.611 preminulih umirovljenika, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Radi se o rekordu, tek blago većem nego prošle godine, kada smo zabilježili 22.472 preminula umirovljenika.

U Hrvatskoj je od početka godine do kraja svibnja, prema podacima HZJZ-a, od posljedica zaraze koronavirusom preminulo 3485 osoba. Veći dio odnosi se na siječanj i veljaču  kada smo dnevno imali preko 40 smrti, a nakon toga su brojevi počeli padati te u svibnju u prosjeku svakog dana u prosjeku bilježimo 11 smrti. Prošle smo godine u prvih pet mjeseci imali 4107 smrti od posljedica zaraze koronavirusom, dakle nekoliko stotina više, što nam pokazuje da uzroci visoke smrtnosti u ovoj godini moramo potražiti izvan pandemije koronavirusa koja polako prestaje biti javnozdravstveni problem u Hrvatskoj.

Smrtnost je velika, ali razlika nije baš sedam tisuća

Večernji list danas je objavio veliki tekst u kojem tvrde kako u ovoj godini imamo oko 7000 više mrtvih umirovljenika nego u prvih pet mjeseci 2018. godine. To zapravo i nije točno budući da podaci HZMO-a iz 2018. godine kažu kako je u prvih pet mjeseci preminulo 19.178 umirovljenika, a ne 15-ak tisuća kako se navodi. No, čak i bez toga smrtnost umirovljenika veća je za oko 25 posto u odnosu na prvih pet mjeseci 2020. godine kada je korona tek krenula, ali smrtnost još nije pokazala svoje lice.

“Velika smrtnost umirovljenika posljedica je korone, izolacije, smanjenih kontakata, ali presudan je i socio-ekonomski faktor”, kazala je za Večernji list predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna Petrović.

Petrović kaže kako joj je žao što se nadležne javne institucije nisu ozbiljnije pozabavile s ovim neugodnim skokom smrtnosti starijih, no Petrović kaže kako dio toga moraju biti smrti od siromaštva.

“Znatno je pao standard umirovljenika, mogućnost dodatnog izdvajanja za lijekove, voće i kvalitetnu hranu je bitno niža. Problem je i psihološke prirode, umirovljenici se ne posjećuju, ne druže, u izolaciji su i trpe svoju sudbinu”, smatra Petrović.

Umiru umirovljenici s manjim mirovinama

Da je tomu tako sugeriraju i službeni podaci HZMO-a koji prati statistiku o mirovinama preminulih umirovljenika. Dok je prosječna mirovina u državi oko 2.706 (a kada izbacimo mirovine koje isplaćujemo u inozemstvo 3.048 kuna), prosječna mirovina 22611 umirovljenika koji su preminuli u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 2.574 kune.

Među njima je 15208 korisnika starosne mirovine koji su ju koristili gotovo 22 godine, 1820 korisnika invalidske mirovine koji su ju koristili 20 godina i 5583 korisnika obiteljske mirovine koji su ju koristili nepunih 19 godina.

O ovoj temi pozabavili smo se nedavno u tekstu o tomu zašto prosječna mirovina svakoga mjeseca naraste za kunu ili dvije. Razlog je zaista tužan – prosječna mirovina iz mjeseca u mjesec raste zato što u većem broju umiru oni s mirovinama ispod državnog prosjeka.

Biciklirao s 2,05 promila alkohola

0

FOTO: Ilustracija

Evidentirali smo jednog vozača osobnog automobila, četiri biciklista i vozača teretnog automobila koji su upravljali pod utjecajem alkohola.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave osječko-baranjske u prometu na cestama evidentirali smo jednog vozača osobnog automobila, četiri biciklista i vozača teretnog automobila koji su upravljali pod utjecajem alkohola.

Najveća koncentracija alkohola evidentirana je oko 8,30 sati u Viljevu gdje su policijski službenici u nadzoru prometa zaustavili 38-godišnjeg biciklistu iz Viljeva.
Evidentirana mu je koncentracija od 2,05 promila alkohola u krvi.

Potpisani ugovori za razvoj i unapređenje lovstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji

0

Foto: VSŽ

Sredstva za razvoj i unapređenje lovstva se raspoređuju sukladno obvezama iz Zakona o lovstvu i na temelju Programa razvoja i unapređenja lovstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji za razdoblje od 2021. do 2025. godine kojega je donijela Skupština Vukovarsko-srijemske županije.

Župan Damir Dekanić danas je u Vinkovcima potpisao ugovore sa korisnicima koji su ispunili uvjete Javnog poziva za dodjelu potpora za razvoj i unapređenje lovstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2022. godini.

Na Javni poziv se prijavilo 48 korisnika i svi su udovoljili uvjetima, te je time ukupni iznos potpora koje su dodijeljene 280.900,00 kuna. Prihvatljivi korisnici Javnog poziva bili su lovoovlaštenici koji imaju valjani ugovor o pravu lova na području Vukovarsko-srijemske županije i Lovački Savez Vukovarsko-srijemske županije.


Sredstva su se dodijelila za slijedeće mjere koje su bile predmet Javnog poziva:

–  Mjera 5. Potpora za izradu lovnogospodarske osnove – 15.000,00 kuna (2 LGO)

–  Mjera 1. Potpora za smanjivanje brojnog stanja predatora -198.900 kuna (428 repa čaglja i 362 repa lisica)

  • Mjera 2. Potpora za povećanje brojnosti glavnih vrsta divljači – 67.000 kuna (sufinanciranje unosa 160 repova zečeva i 731 kljunova fazana)