Petak, 22 kolovoza, 2025
26 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 374

Prekogranična potrošnja u BIH: Ulje i deterdžent skuplji, gorivo i sokovi su jeftiniji

0

Foto: CITY CENTER IN Orašje

 

U prva tri mjeseca 2021. bilo je 2037 zahtjeva za povrat PDV-a, ove godine 15.093

Potrošnja Slavonaca u susjednoj Bosni i Hercegovini, prema podacima o broju odobrenih zahtjeva za povrat PDV-a, koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, polako raste, iako je još daleko od brojki iz 2019., prije pojave koronavirusa, kada su u prekograničnom šopingu prosječno dnevno ostavljali više od pola milijuna kuna.

Sokovi i pivo

Ipak se, na temelju usporedbe podataka za prva tri mjeseca 2022. i lani, može zaključiti da se sa smirivanjem pandemije Slavonci u ovoj godini počinju vraćati starim navikama kupnje u BiH. U prva tri mjeseca 2021. podnijeli su 2037 zahtjeva za povrat PDV-a, a u prvom tromjesečju ove godine njih 15.093. Kao strani državljani ondje kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a u toj zemlji. Do pojave epidemije potrošnja je iz godine u godinu rasla i rušila rekorde.

U prva su tri mjeseca ove godine preko pet graničnih prijelaza iz BiH prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji iznijeli kupljenu robu ukupne vrijednosti od 5,1 milijun konvertibilnih maraka (KM), približno 19,7 milijuna kuna (prema srednjem tečaju HNB-a od 3,86 kuna za jednu marku). Na taj su iznos zatražili povrat PDV-a u iznosu od 745.500 KM-a, približno 2,9 milijuna kuna. Prema vrijednosti robe prednjači granični prijelaz Orašje (1,84 milijuna KM), a slijede Gradiška (1,27 milijuna KM), Brčko (945.000 KM), Šamac (654.000 KM) i Brod (423.000 KM).

I ovih dana, uoči Uskrsa, brojni Slavonci odlaze preko granice i pune prtljažnike svojih automobila. Sudeći prema viđenome u šoping-centru na ulazu u Orašje najtraženiji su sokovi i pivo. “Za gajbu piva ovdje plaćam 80 kuna, a sokove Sensation od litru i pol šest kuna, jeftiniji su i ledeni čaj i voda Jana s okusima voća, Sky cola… Za Uskrs će nam doći rodbina iz Njemačke, imat ćemo mnogo gostiju i stvarno nam se isplati doći samo i zbog pića”, kazao nam je Zlatko iz Županje. Dodaje da je mnogo toga i u Bosni poskupjelo, pojedini su artikli i skuplji nego u Hrvatskoj, primjerice ulje, WC papir, deterdženti i oplemenjivači za rublje, ali dosta je toga, napominje, povoljnije. Za kupnju veću od 100 KM-a ostvaruju pravo na povrat poreza, što im je dodatna ušteda.

”Šumeći Supradyn u ljekarni u Orašju platila sam 50 kuna, a kod nas u Vinkovcima je 73 kune, i Operil kapi za nos deset su kuna jeftinije. Kćerka mi ovdje redovito kupuje Eucerin proizvode koji su također mnogo povoljniji”, govori nam Ana iz Vinkovaca. Dodaje da joj je drago što se život konačno vraća u normalu. Priznaje da su joj nedostajali odlasci u Bosnu, posebice zbog duhana. Mnogo je Slavonaca ovih dana potegnulo i prema Lončarima po PVC stolariju.

Lani najveći pad

Ograničenja i poseban režim prelaska državne granice, kao preventivne mjere u suzbijanju širenja bolesti COVID-19, u prošloj su godini osjetno srezali potrošnju u susjednoj nam državi. U prva tri mjeseca 2021. Slavonci su u prodavaonicama u Bosni potrošili 832.000 KM-a, približno 3,2 milijuna kuna, čak šest puta manje nego u istom razdoblju ove godine. Usporedbe radi, u prvom su tromjesečju 2020. u prekograničnom šopingu ostavili 8,5 milijuna KM-a, približno 33 milijuna kuna. U prva tri mjeseca 2019. potrošnja je iznosila nešto više od 38 milijuna kuna.

Uz pandemiju koronavirusa, smanjenju potrošnje zasigurno su pridonijele i izmjene Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU-a) te za robu uvezenu kao malu pošiljku nekomercijalnog značenja. To je dovelo i do rigoroznijih carinskih kontrola na granici. Iz BiH se u Hrvatsku od 1. siječnja 2021. može unijeti najviše dvije kutije cigareta, umjesto dotadašnje šteke – deset kutija. Umjesto ranijih 250 grama duhana, bez naplate nameta, sada se smije unijeti 50 grama.

Marija Lešić Omerović-glas slavonije hr

Drski lopov iskoristio priliku i ukrao šunke s terase obiteljske kuće

0

FOTO: Ilustracija pixabay

Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi posebno izvješće i intenzivno traga za nepoznatim počiniteljem

Pod okriljem noći, s 13. na 14. travnja, u Čemincu, s terase obiteljske kuće 30-godišnjaka, nepoznati počinitelj ukrao je više komada šunki.

Vlasniku je počinjena materijalna šteta oko 4000 kuna.

Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi posebno izvješće i intenzivno traga za nepoznatim počiniteljem izvijestila je PU osječko-baranjska.

Župan Damir Dekanić nastavlja tradiciju darivanja povodom uskrsnih blagdana

0

Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, povodom uskrsnih blagdana tradicionalno je darivao prigodnim paketićima ustanove koje brinu o najmlađima, o osobama s invaliditetom kao i donacijom ustanovama koje skrbe o obiteljima u potrebi.

Na ovaj način župan Dekanić je svima njima htio učiniti radosnije nadolazeće uskrsne blagdane.

Naime, župan Dekanić donirao je novčana sredstva za kupnju potrebnih namirnica Caritasu Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji će tu donaciju usmjeriti socijalno ugroženim obiteljima, kao i onima koji su korisnici Pučke kuhinje u Vinkovcima i Vukovaru.

Isto tako, donacija je otišla i socijalnim samoposlugama u Vukovaru i Vinkovcima te Udruzi hrvatskih brojnih obitelji 8+ Vinkovci, koja okuplja mnogočlane obitelji, kao i Milosrdnim sestrama svetog Križa u Vinkovcima,  koje pomažu obiteljima u potrebi.

Nastavljajući tradiciju darivanja, župan Dekanić je prigodnim paketićima obradovao štićenike Dječjeg doma „Sv. Ana“  u Vinkovcima, kao i djecu koja su zbrinuta u udomiteljskim obiteljima, preko Centara za socijalnu skrb na području naše županije.

Paketićima je darivao i učenike Osnovne škole Josipa Matoša u Vukovaru, kao i učenike Posebnog odjela Osnovne škole A. G. Matoša u Vinkovcima, koje pohađaju učenici s poteškoćama u razvoju.

Također, župan Dekanić darivao je prigodnim paketićima i korisnike Centra za rehabilitaciju „Mala Terezija“ Vinkovci te članove Udruge osoba s invaliditetom „Golubica“, kao i djecu članova Udruge roditelja djece s poteškoćama u razvoju “Vukovarski leptirići” iz Vukovara.

Zatim, paketićima su se obradovali i članovi Društva za pomoć osobama s invaliditetom „Golubovi“ Županja te Društva osoba s invaliditetom „Zvjezdice“ Gunja.

Detaljna vremenska prognoza za uskrsni vikend

0

U petak ujutro još će uvijek biti posvuda sunčano vrijeme, uz mjestimičnu naoblaku. Najniža temperatura koju možemo očekivati kretat će se između 3 i 6 celzijevih stupnjeva na kopnu, a na obali između 10 i 12. Puhat će slab vjetar, na kopnu sjeverac, a na moru burin.

I u petak će biti lijepo vrijeme kao i danas, ali samo jedan dio dana. U prognozi Dnevnika Nove TV, meteorolog Nikola Vikić Topić, navodi kako će se sunčano i toplo vrijeme posljednjih nekoliko dana nastaviti i u petak ujutro. Što se središnje Hrvatske tiče, u početku dana će biti sunčano i toplo, sa temperaturom od oko 24 celzijeva stupnja, ali brzo nakon podneva zapuhati će umjeren sjeverac.

Kasnije poslijepodne možemo očekivati prolaznu kišu i pokoji pljusak, osobito na sjeveru, u ZagorjuMeđimurju Podravini, a s tom kišom pasti će i temperatura.

Slavoniji će isto tako na početku dana biti sunčano, da bi postepeno naoblačenje stilo popodne, sa sjeverozapada. Kasno poslijepodne i navečer moguća je kiša, ponajprije duž Podravine. Zapuhat će umjeren sjeverac, a temperatura zraka će se kretati oko ugodnih 24 stupnja.

Sunčano i toplo ostaje u Istrina Kvarneru te u gorju, uz malu do umjerenu naoblaku. Puhat će slab maestral, a temperatura će se kretati između 20 i 23 celzijeva stupnja. Oko 22 sata i kasno navečer može se očekivati bura, koja će u noći sa petka na subotu jačati na jaku i olujnu.

Dalmaciji će i ostatak dana biti sunčan i topao, samo uz blagu do umjerenu naoblaku. Puhat će slab do umjeren maestral, a temperatura će rasti do nekakvih 21 ili 22 stupnja, u unutrašnjosti i do 24. Bura će stići u Dalmaciju tek u subotu ujutro.

Što očekivati u idućih nekoliko dana?

U subotu će na kopnu biti prilično vjetrovito i hladno. U Gorskom kotaru i Lici može se očekivati malo kiše, u ostalim područjima biti će uglavnom suho. Temperatura će ići do 16 stupnjeva celzijusa. U nedjelju i ponedjeljak možemo očekivati više sunca, ali i hladniju temperaturu zraka, koja će se ujutro kretati od 1 do 4 stupnja. Moguć je mraz, a u popodnevnim satima temperatura će rasti do 13 stupnjeva.

Na Jadranu će za vikend uglavnom biti sunčano vrijeme, ali vjetrovito i svježe. U subotu su na jugu mogući kraći i lokalni pljuskovi s grmljavinom. Puhat će jaka bura s olujnim udarima, pa će i temperatura biti u padu. U subotu možemo očekivati temperaturu zraka od 22 stupnja, na Uskrs oko 17 stupnjeva, a u ponedjeljak oko 16. Nešto svježiji blagdanski dani su pred nama.

Izvor: dnevnik hr

Sudarila se trojica vozača koja zajedno imaju 265 godina

0

Foto: Ilustracija PIXABAY

U ovoj prometnoj nesreći lakše ozljede zadobio je 98-godišnjak, dok ostali sudionici prometne nesreće nisu pretrpjeli ozljede

U mjestu Janjina na Pelješcu jučer je došlo do prometne nesreće u kojoj su sudjelovala tri osobna vozila i koja je za posljedicu imala lakše tjelesne ozljede jednog od sudionika izvijestila je dubrovačka policija.

Do prometne nesreće je došlo kada je 91-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, ulazeći u raskrižje, oduzeo prednost prolaska osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 98-godišnjak, a čije je vozilo, uslijed udara, odbačeno na drugu stranu kolnika gdje je udarilo u osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 76-godišnjak.

Uskrsna pastirska poruka đakovačko-osječkog nadbiskupa metropolita Đure Hranića

0

Foto: DJOS HR

Riječima Matejeva Evanđelja Vi se ne bojte! (Mt 28,5) naslovljena je Uskrsna pastirska poruka i čestitka đakovačko-osječkog nadbiskupa metropolita mons. dr. Đure Hranića, koju je 11. travnja 2022. predstavio na tradicionalnom preduskrsnom susretu s predstavnicima društvenog priopćavanja u Nadbiskupskom domu u Đakovu.

  • Cjelovitu Uskrsnu čestitku i pastirsku poruku nadbiskupa Đure Hranića možete pročitati u nastavku teksta.

NADBISKUP METROPOLIT ĐAKOVAČKO-OSJEČKI
Uskrsna čestitka i pastirska poruka 2022.
Vi se ne bojte!
(Mt 28,5)

Draga braćo i sestre!

Kad strah zavlada svijetom. Posljednjih nekoliko mjeseci čovječanstvo se, kao rijetko kad dosad, sučeljava na različite načine s onim konačnim, sa smrću. Još nismo pravo zacijelili boli i rane mnogih čije su zdravlje i život promijenjeni virusnom pandemijom COVID-19, a već se nad nama nadvio novi oblak smrti i neizvjesnosti, plod svijesti o vlastitoj veličini i samodostatnosti, čiji je najviši cilj uništiti drugoga koji staje na put ‘mojoj’ nadmoći (usp. papa Franjo, Fratelli tutti, 15). Strah se sve više počinje uvlačiti u nas kao temeljni princip života. Strah od gubitka isplanirane budućnosti, beznađe pred razrušenim
domovima, praznina ruku kojima mnogi nemaju više koga zagrliti. Ne nazire se svjetlo, sloboda ne pronalazi svoj put. Mir kao da svakodnevno sve više umire s prekinutim djetinjstvima, s brojem poginulih i ranjenih te s povećanjem broja majki koje kao hrabre čuvarice budućnosti u naručju nose golu nadu u novi život. Život kao da je prekriven povojima s Kristova groba. A on, Krist, „nije ovdje“! Žene koje su ga došle pomazati „spopade strah i trepet“ (usp. Mk 16,6.8).

Hodamo zemljom kao Golgotom. Sjećanje čovječanstva potvrđuje da je čovjek nerijetko želio biti velik, zaboravljajući pritom da je Bog tako rado bio malen. Vođen željom da vlastitim snagama iznova obnovi izgubljeni raj (usp. papa Benedikt XVI., Spe salvi, 17.), čovjek je u svojoj povijesti često posezao za različitim sredstvima kako bi ostvario svoja privatna i ovozemaljska kraljevstva. I nedavna povijest našeg naroda, čije se rane još uvijek prelijevaju u sadašnjost, poučava nas što znači hodati zemljom kao Golgotom. Vrijeme je to kad nada, pritisnuta križem, pada pod teretom ljudskoga besmisla. Danas to proživljavaju ukrajinski narod i brojni drugi ljudi. A moćnici prisvajaju i Boga kao samo svoga zaštitnika te svoje prizemne interese opravdavaju višim, „metafizičkim“ ciljevima. Nažalost, tako i Bog biva pretvoren u odvjetnika nasilne istine.

Hodamo zbog toga i danas zemljom kao Golgotom. Međutim, kao kršćani, ispovijedamo da je upravo Križ u središtu uskrsne poruke. On je znak spasenja. Krist  dragovoljno prihvaća patnju, preuzima je na sebe, dijeli s nama i po njoj nam daje novi život! Križ je mjesto na kojemu je ispisan identitet svakog kršćanina.

Vi se ne bojte! Riječi su to anđela, upućene ženama, koje su „u osvit prvoga dana u
tjednu“ došle na grob. „Nije ovdje! Uskrsnu kako reče“ (usp. Mt 28,1.6). Uskrsnuće
‘potresa’ naš ljudski život. Ono nije samo sredstvo utjehe! Uskrsnuće je najprije temeljni princip života! Ne više strah. Ne bojazan. Ne beznađe! Uskrsnuće je ono ‘usprkos’ svemu: pobjeda nad sučeljavanjem čovjeka s onim konačnim, s krajem; početak vječnoga života čovjeka. Uskrsnuće je ispunjenje svake nade! Kao kršćani, ne možemo ne naviještati tu nadu. To je naša potreba i naša obveza! Nada se bori i za drugoga. Uskrsnuće Isusa Krista temelj je novoga Jeruzalema. Nada cijelog čovječanstva jedini je izvor stvaranja nove zemlje i novih odnosa među narodima! Zato je potrebna i Crkva, koju nije strah zakoračiti u ‘noć ljudi’ i koju nije strah ponoviti s papom Franjom: „U Ukrajini teku rijeke krvi i suza“ (nedjeljni Angelus, 6. ožujka 2022.). Stoga „u ime Boga, zaustavite ovaj masakr“ (nedjeljni Angelus, 13. ožujka 2022.).

Uskrsno jutro već sviće. Ono ulazi usred sve patnje, strahova, tuge, jer ima odsjaj
Kristova križa, koji je sa svima koji pate. Uskrsno jutro blista osmijehom nade koja se
ne predaje, koja je u nama, jer „uskrsnu kako reče“ (Mt 28,6).

Nada se bori za drugoga. Ništa što čovjek čini neće ostati zaboravljeno. Poruka
uskrsnuća Kristova već se nalazi u srži, u središtu naše svakodnevice. Onako kako u
križu svoje patnje i smrti stajemo pred Boga, tako su i u našem uskrsnuću upisana
sva naša djela: mala i velika.

Vi, draga braćo i sestre, koji ste velikodušno otvorili srca i vrata svojih domova za
ratom stradale u Ukrajini, ali i ne samo za njih, zapravo živite i svjedočite onaj istinski smisao uskrsne nade, koja se dariva i bori za drugoga. Ništa što činite neće propasti! Vjeran Bog nagradit će svaku prolivenu suzu i poklonjeni osmijeh.

Svima vama, dragi vjernici, draga braćo svećenici, redovnici, redovnice, vjeroučitelji,
župni suradnici i volonteri u karitativnim i socijalnim ustanovama te vjerničkim
društvima – vama osvjedočenima takvim iskustvom Kristova uskrsnuća, koji iskazujete velikodušnu kršćansku ljubav i solidarnost prema najpotrebitijima, u zajedništvu s mons. Ivanom Ćurićem, pomoćnim biskupom i mons. Marinom Srakićem, nadbiskupom u miru, želim sretan i blagoslovljen Uskrs, blagdan nade i novoga Života!
U Đakovu, o svetkovini Uskrsa 2022.
Đuro Hranić
nadbiskup metropolit

Uskrs je – budimo odgovorni u prometu

0

Fotografija: ilustracija

Pred nama je blagdan Uskrsa, koji će mnoge obitelji iskoristiti za odlazak  na odmor. Upravo stoga se na svim graničnim prijelazima i prometnicama narednih dana očekuje povećani promet vozila. Najveće gužve očekuju se u petak poslijepodne, te u subotu prijepodne, a neće izostati ni u ponedjeljak kada će se većina putnika vraćati doma. Savjetujemo svim  vozačima da na put krenu odmorni, te da svakako provjere ispravnost svog vozila prije polaska.

Kako se u blagdanskim danima na mnogim prometnicama stvaraju gužve i kolone, posebice u blizinama trgovačkih centara, savjetujemo vozačima da povećaju razmak između vozila, da paze na ograničenje brzine, da poštuju prometna pravila i propise, naročito u pogledu najugroženijih sudionika u prometu (biciklista, pješaka, mopedista, motociklista) POVEĆAJU OPREZ te da posebice obrate pozornost na djecu.

Imajmo to na umu u danima koji su ispred nas, kao sudionici u prometu budimo tolerantniji, visok stupanj osobne odgovornosti preduvjet je sigurnom upravljanju motornim vozilima u prometu na cestama.

Sretan Uskrs žele vam djelatnici Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

Preventivno-sigurnosna akcija „Dani tehničke ispravnosti motocikala“ besplatni pregled motocikla

0

Fotografija: ilustracija

Akcija je usmjerena na mogućnost obavljanja besplatnog pregleda motocikala, a provodi se u svim stanicama za tehnički pregled na području Republike Hrvatske

Sukladno višegodišnjoj praksi i ove godine u periodu od 25. do 30. travnja 2022.  provest će se preventivno-sigurnosna akcija nadzora tehničke ispravnosti vozila pod nazivom “Dani tehničke ispravnosti motocikala”.

Akcija „Dani tehničke ispravnosti motocikala“ provodi se u svim stanicama za tehnički pregled vozila na području Republike Hrvatske, pod pokroviteljstvom Nacionalnog plana za sigurnost cestovnog prometa, u suradnji s Hrvatskim autoklubom i Centrom za vozila Hrvatske.


Akcija je prvenstveno usmjerena na mogućnost obavljanja besplatnog pregleda motocikala u stanicama za tehničke preglede uz poticanje vozača da preventivno kontroliraju ispravnost vlastitog motocikla kako bi sigurno sudjelovali u prometu. Prilikom pregleda kontrolirat će se tehničko stanje motocikla ili stanje pojedinih sklopova s naglaskom na stanje kočnica i svjetlosne signalizacije.

Cilj je isključivo preventivni, a pregled se obavlja besplatno za sve vlasnike motocikala, odnosno vozače koji se pojave na pregledu sa zamolbom da se njihov motocikl pregleda  i utvrdi tehnička ispravnost ili neispravnost.

Motocikli i mopedi, kao i sva ostala vozila L kategorije, posebno su ugrožena skupina motoriziranih sudionika u prometu, a dolaskom ljepšeg vremena svakodnevno se povećava njihovo sudjelovanje u prometu na cestama te je stoga ova akcija usmjerena isključivo na tu kategoriju vozila.

Napominjemo kako besplatni pregled motocikala u ovoj akciji ne zamjenjuje redovni tehnički pregled, odnosno od ove akcije izuzeti su motocikli koji u spomenutom razdoblju održavanja akcije, imaju zakonsku obvezu provođenja tehničkog pregleda i registracije.

Također, potrebno je naglasiti da u sklopu ove akcije neće biti sankcioniranja vlasnika za čije se motocikle utvrdi da su tehnički neispravni, nego će ih se nakon savjetovanja o načinu otklanjanja neispravnosti uputiti u ovlašteni servis.

Mjere ukinute, no što je s dokumentima? Ako vam je istekla osobna iskaznica

0

Osobama kojima je istekla osobna iskaznica ona se smatra valjanom do isteka roka od 30 dana završetka epidemije. Kraj epidemije još nije proglašen.

Iako je većina epidemioloških mjera prošli tjedan ukinuta, epidemija još nije završila pa i dalje ne trebate izrađivati nove dokumente ako su vam oni istekli, osim ako ne planirate napuštati državu.

Naime, prema Zakonu o dopunama zakona o osobnoj iskaznici koji je i dalje na snazi, a donesen je 7. travnja 2020. godine, osobe kojima je istekla osobna iskaznica za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ne moraju podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice, a najdulje 30 dana od dana proglašenja prestanka epidemije.

Također, osobna iskaznica smatra se valjanom do isteka roka od 30 dana od završetka epidemije. Ovo vrijedi samo na području Republike Hrvatske jer za prelazak granice i odlazak u neku drugu zemlju potrebno je imati važeće dokumente. 

Međutim, s obzirom na to da se kraj epidemije može proglasiti tek 28 dana nakon zadnjeg slučaja, ovaj će zakon vjerojatno biti još neko vrijeme na snazi, osim ako ga vladajući ne odluče ponovno promijeniti piše večernji hr.

Veliki petak: Vjernici moraju poštovati post i nemrs

0

Foto: pixabay

Tijekom Velikog petka treba se suzdržati od poslova, osobito u poljoprivredi te slavlja. Zato je na taj dan obično tišina. Crkvena zvona miruju, orgulje ne sviraju, a oltar je prazan.

Vazmeno trodnevlje započelo je jučer Velikim četvrtkom, nastavlja se danas i traje tijekom Velike subote. Veliki petak se u tradiciji različitih krajeva obilježava na različite načine, no svima je zajednička činjenica da je ovo jedini dan u godini kad nema svete mise nego obredi Velikog Petka, nakon obreda Muke i klanjanja Križu, vjernici se razilaze u šutnji.

Naime, ​​ovo je jedini dan u godini kad crkvena zvona miruju, orgulje ne sviraju, na oltaru nema križa, svijećnjaka i cvijeća, a u crkvi vlada tišina. Tihi su i vjernici koji ulaze. Šute i razmišljaju o žrtvi koju je Isus podnio za njih i sve ostale ljude na ovom svijetu. Dio obreda u crkvi su i otkrivanje Kristovog križa koji je prekriven platnom na Veliki četvrtak, klanjanje križu, molitva u tišini te sveta pričest.

Veliki petak je dan koji nas podsjeća na njegovu muku, raspeće i smrt. Od vjernika se na taj dan očekuju post i nemrs, no što to točno znači?

Ukratko, to znači da se na Veliki petak pojede jedan obrok u danu koji ne smije sadržavati meso i mesne proizvode.

  • Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso. Uočiti treba ovo: u dva dana ‘strogog posta’ (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs – pojasnili su u Župi Duha Svetoga Jarun u Zagrebu.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica – dodali su.

Riba i mliječni proizvodi se tijekom nemrsa smiju jesti.

  • Nemrs je odricanje od mesa i mesnih proizvoda. I to je stanovito odricanje, makar mnogima to ne mora predstavljati neku poteškoću, pogotovo onima koji i inače vole jesti ribu (ona ne spada u tzv. mrs te se može jesti i u vrijeme kad je naređen nemrs) ili mliječne proizvode. Crkva preporučuje nemrs i u sve petke u godini, ali se uvijek ta preporuka može zamijeniti različitim drugim djelima odricanja ili dobrim dje­lima prema bližnjima – dodatno su objasnili u Biskupiji Krk.

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske ljudi najčešće konzumiraju grah, suho voće te tijesto sa sirom i orasima ili makom, a na mnogim je stolovima riba, osobito u Istri, Primorju i Dalmaciji. Vjernik se u tom danu jedanput smije najesti do sita, ali se treba suzdržati od konzumacije mesa.

Tijekom Velikog petka treba se suzdržati od poslova, osobito u poljoprivredi te slavlja. Zato je na taj dan obično tišina. Obično u raznim mjestima organiziraju procesije, a u Dalmaciji su posebno popularni Žudije, čuvari Kristova groba koji uprizore sve događaje povezane s Kristovom mukom, smrti i uskrsnućem.

Svaki petak je ‘mali Veliki petak’

  • Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni ‘toplotni udar dobrote’ na cijelom svijetu. Još nešto o svakom običnom petku.

Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…). Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži – kažu u Župi Duha Svetoga Jarun.

Prva kršćanska zajednica prakticirala je strogi post

U povijesnim spisima stoji da prva kršćanska zajednica nije održavala mise niti ikakve liturgije na Veliki petak, a vjernici su strogo postili kako bi iskazali žalost, ali i odali počast Isusovoj smrti na križu. Krajem 4. stoljeća u Jeruzalemu se prakticiralo jutarnje klanjanje križu, a popodne služba Božje riječi s čitanjem Muke, što se kasnije proširilo i kršćanskim zapadom. Potom se do 10. stoljeća pojavila praksa podjele pričesti, u početku samo za svećenika, a kasnije i za vjernike. To se zadržalo sve do danas.

Stari običaj u našim krajevima je bio da žene ustanu puno prije svitanja, nalože vatru i krenu s pripremom beskvasnog kruha. Do izlaska sunca s poslom su morale završiti i ugasiti vatru koja se tijekom dana nije ponovno palila. Obitelj je potom jela samo ono što je do zore bilo pripremljeno.

Također, na Veliki petak se nije smjelo ničim oštrim bosti zemlju niti raditi ništa teško u polju. Izbjegavali su se i svi poslovi koji su proizvodili buku, poput udaranja čekićem i slično. Stariji vjernici običavali su moliti 33 Isusove krunice te popiti čašu crnog vina kao sjećanje na krv koju je Isus prolio za ljude.

Izvor: 24 sata hr