
VINKOVCI: OBAVIJEST RODITELJIMA NOVOROĐENIH BEBA O ISPLATI JEDNOKRATNE NOVČANE NAKNADE

VUKOVAR: Osumnjičeni za tjelesni napad na mladića i prisilu prema policijskom službeniku
Foto: Ilustracija
Osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje tjelesnog napada na 23-godišnjaka te prisile prema policijskom službeniku, uslijed čega su obojica lakše ozlijeđeni.
Naime, oko 23 sata 7. prosinca na raskrižju ulica Grgura Ninskog i Hrvatske nezavisnosti u Vukovaru, 25- i 26-godišnjak su izvukli 23-godišnjaka iz osobnog automobila vinkovačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao te mu zadali više udaraca palicama i nogama pri čemu je 23-godišnjak lakše ozlijeđen.
Potom su se trčeči udaljili ulicom Hrvatske nezavisnosti prema osobnom automobilu parkiranom u Samoborskoj ulici kraj kojeg se u tom trenutku nalazio policijski službenik koji je obavljao provjeru registracijske oznake automobila.
Ugledavši policijskog službenika, 26-godišnjak je zastao te se trčeći udaljio nazad prema ulici Hrvatske nezavisnosti, dok je 25-godišnjak prišao automobilu sa stražnje strane, oglušio se na naredbu policijskog službenika da stane, odgurnuo ga te sjeo u vozilo u namjeri da ga pokrene i samovoljno se udalji s mjesta događaja. Nakon toga, policijski službenik je, radi odbijanja napada na sebe i sprječavanja samovoljnog udaljavanja osobe s mjesta događaja, prema 25-godišnjaku uporabio sredstva prisile – raspršivač s nadražujućom tvari. Unatoč tomu, 25-godišnjak je pokrenuo motor automobila te pokušao zatvoriti vrata prignječivši pritom šaku policijskog službenika. Policijski službenik uspio je osloboditi ruku prikliještenu u vratima vozila, a 25-godišnjak se zatim udaljio automobilom.
U NMB Vukovar policijskom službeniku su utvrđene lakše ozljede.
25- i 26-godišnjak su naknadno pronađeni te je nad njima provedeno kriminalističko istraživanje, dok su danas, 9. prosinca, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.
Policija će protiv oba osumnjičena podnijeti kaznenu prijavu za kazneno djelo „Teška tjelesna ozljeda“ u pokušaju, dok protiv 25-godišnjaka kaznena prijava slijedi i za kazneno djelo „Prisila prema službenoj osobi“.
Načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske ocijenio je uporabu sredstava prisile u ovom događaju opravdanom i na zakonu utemeljenom.
Božinović detaljno objasnio nove mjere za trgovine: ‘Vrijede od subote pa do 10. siječnja‘
Tjedni prosjek nam je porastao za 3,7 posto u zadnjih tjedan dana, a u proteklom tjednu je bilo 17,3 postotno povećanje‘
Nacionalni stožer civilne zaštite održava konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli službene podatke o broju zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj u posljednja 24 sata i govoriti o mjerama koje za cilj imaju suzbijanje epidemije.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 4.520 novih slučajeva zaraze koronavirusom, izvijestili su na konferenciji Stožera. Preminulo je 69 osoba.
Čelni čovjek HZJZ-a Krunoslav Capak se osvrnuo na aktualnu epidemiološku situaciju.
Visoka incidencija
- Tjedni prosjek nam je porastao za 3,7 posto u zadnjih tjedan dana, a u proteklom tjednu je bilo 17,3 postotno povećanje, a u tjednu prije 15-postotno povećanje. Incidencija nam je i dalje visoka. Govorim o sedmodnevnoj incidenciji na 100.000 stanovnika, koja trenutno iznosi 582,1. Najvišu ima Međimurska županija, zatim Varaždinska i onda Krapinsko-zagorska. Najbolje stoje Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Požeško-slavonska županija. Kada pogledamo ljestvicu EU, Hrvatska je na 26. mjestu i višu incidenciju trenutno ima samo Luksemburg. Mortalitet – Hrvatska je na 15. mjestu zemalja EU, sa stopom mortaliteta od 547,8 na milijun stanovnika. Udio pozitivnih testova je u 14 dana 35,6 posto. Od nas su lošije Bugarska i Poljska, a ostale zemlje imaju niži udio pozitivnih, rekao je Capak.
Novinarima se obratio i ministar zdravstva Vili Beroš.
– Važna je briga i o zdravstvenim djelatnicima koji su izloženi određenim iskustvima koja nadilaze sva dosadašnja s obzirom na težinu bolesti i broj umrlih. Naglasio bih aktivnosti u KB Dubrava gdje je zbog velikog broja bolesnika ustrojena stalna psihološko-psihijatrijska pomoć zdravstvenim djelatnicima. Hvala djelatnicima psihijatrije i psihologije na tome. Tu je aktivnost i u Vrapču, gdje imamo dva programa psihološke pomoći u svrhu sprečavanja burnout sindroma. Omogućava se nekoliko razina skrbi, organiziraju se radionice s idejom psihološke pomoći. Razvijen je debriefing gdje se ciljanim skupinama pokušava kroz razne načine pomoći. Tu je i Hrvatska psihološka komora. Uspostavljena je mreža hitnih telefona, 5 u Zagrebu. Psiholozi dežuraju i pružaju građanima psihološku pomoć. Odgovaramo na sve izazove na koje nailazimo. Činilo nam se da će ova ugroza proći, ali sada se moramo prilagoditi i dati i psihološke odgovore na tu situaciju, rekao je Beroš.
- Razgovarali smo generalno o kriterijima za pojačavanje ili smanjenje mjera. Mi ćemo 21. razmatrati situaciju. Ako se u međuvremenu dogodi pogoršanje, razmotrit ćemo i pojačanje mjera. U svim ovim mjerama postoji mogućnost dodatnog smanjenja broja okupljanja, dodatnog smanjenja aktivnosti itd. Razmišljamo da, ako bude potrebno, gospodarske, društvene aktivnosti ćemo dodatno ograničavati. 21. je datum kada ove mjere prestanu važiti, a kad uočimo dodatnu potrebu da se mjere postrože, radit ćemo na tome – poručio je pak Capak.
Nove mjere za dućane i šoping centre
Ministar Davor Božinović detaljno je objasnio nove mjere za trgovine:
- Pripremili smo odluku koja će vjerojatno tijekom dana biti potpisana, a odnosi se na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina u razdoblju od 12. prosinca do 10. siječnja. Razvrstane su prodavaonice i trgovački centri tako da se određuju grupacije prema površini prodajnog prostora. Ukupna površna trgovine umanjena za skladište i sanitarne čvorove, stubišta, tehničke prostore i sl. Broj kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici ili centru ograničit će se tako da u prod koje imaju do 10 kvadrata neto površine prodajnog prostora istovremeno može biti samo jedan kupac. Za one 11-100 kvadrata najveći dopušteni broj kupaca određuje se tako da za svakog kupca mora biti najmanje 10 kvadratnih metara. Od 101 do 200 m2 neto površine mogu imati broj kupaca koji se određuje tako da za svakog mora biti osigurano najmanje 12 četvornih metara. Za prodavaonice od 201 do 2000 kvadrata mora biti najmanje 16 metara kvadratnih za kupca, a za one s više od 2000 kvadrata određuje se da za svakog kupca mora biti osigurano najmanje 20 m2.
Za trgovačke centre najveći dopušteni broj kupaca koji istovremeno može biti, za svakog kupca mora biti najmanje 16 četvornih metara. Prodavaonice i trgovački centri moraju istaknuti obavijest o najvećem mogućem broju kupaca i strogo se moraju pridržavati tog ograničenja. Sve prodavaonice i centri su obavezni za vrijeme dolaska većeg broja kupaca poduzeti dodatne mjere kako ne bi istovremeno bilo više ljudi od dopuštenog. Za prodavaonice s više od 2000 m2 površine i trgovačke centre uvode se i dodatne epidemiološke mjere: obustava organiziranog prijevoza za kupce, sprečavanje ulaska prekomjernog broja kupaca, uvođenje redara koji će spriječiti ulazak kada je broj više od 90% maksimalno dopuštenog broja. Obveza fizičkog sjedenja na zajedničkim dijelovima, uklanjanje namještaja za sjedenje, onemogućenje korištenja aparata za zabavu… Obveza organiziranog upozorenja kupaca na mjere, a nadležnoj službi civilne zaštite moraju se dati podaci evidencije ventilacije, prozračivanja i izmjene zraka.
Ministar Božinović je odgovorio na pitanje što s onim ljudima koji ne mogu ući u trgovine jer je unutra već velik broj kupaca.
– Ova odluka je donesena u razgovoru s predstavnicima trgovina koji će učiniti sve što mogu. Ako se mjere ne poštuju, onda postoji sankcioniranje, što nastojimo izbjeći. Ako se pokaže da je to mjesto u kojem se širi zaraza, mislim da je jasno da je svima u interesu da se maksimalno angažiraju i mi računamo na to da se mjere poštuju. Brojka je primjerena situaciji tako da se ne bi trebale stvarati gužve, ali ako građani vide da su redovi veliki, odustat će, možda krenuti u drugo vrijeme ili drugi dućan. Ne možemo propisati sve situacije. Ovo je odluka koja je racionalna, da jedna važna djelatnost ostane otvorena. Svima je to jasno. Redovi, kao i u prvom razdoblju u proljeće se mogu stvoriti, obično su vani. I danas ljudi stoje u redovima pred nekim institucijama, pošta, banka.. Nažalost tako je ali moramo učiniti sve da spriječimo da se ljudi okupljaju u zatvorenom jer u ovo doba godine je to jedan od najrizičnijih faktora širenja zaraze. Zajedno smo u ovome, partneri smo i predstavnici trgovina i centara, predstavnici Stožera, civilne zaštite i drugih, i siguran sam da ćemo svi učiniti sve da se poslovanje nastavi, odgovorio je Božinović.
Capak: Nadamo se da ćemo malo opuštenije dočekati Božić
Capak se osvrnuo na datum 21.12., nekoliko dana prije Božića, te odgovorio na pitanje je li to prekasno da dođe do neke nove odluke, s obzirom na blagdane.
– Ove mjere vrijede do 21. ali mi ćemo na dnevnoj bazi raspravljati o potrebi uvođenja novih ili pooštravanja ili popuštanja mjera. Svakako 21. donosimo nove odluke. Možemo se nadati da će situacija biti povoljnija nego sada i da ćemo na malo opušteniji način dočekati Božić, rekao je Capak.
- Mi ćemo donijeti odluku tijekom dana, ona bi počela vrijediti od 12.12. do 10. siječnja. Planiramo da trgovine budu otvorene do 10. siječnja, bez obzira na ovu odluku o nužnim mjerama. Predviđamo da će trgovine raditi do 10 siječnja, ali nitko ne može reći hoće li doći do naglog pogoršanja ili poboljšanja. Imamo u vidu sve elemente koji su nam dostupni i donijeli smo ovakvu odluku, dodao je Božinović.
Krunoslav Capak je odgovorio i na pitanje o broju okupljenih ispred Crkvi te na, primjerice, klizalištu.
- Donesena je horizontalna odluka o maksimalnom broju okupljanja na jednom mjestu, pa su to onda i crkve i klizališta. Ja ne znam kako odgovoriti na ovo pitanje. Odlučeno je ovako kako jest i maksimalan broj okupljenih je 25. Ako se pokaže potreba da se nešto mijenja, razmotrit ćemo to. Ograničenje od 25 ljudi vrijedi i za zatvorene i otvorene prostore jednako. Na jednom mjestu se može okupiti 25 ljudi.
Pojačane kontrole na tržnicama
Odluka o ograničenju broja kupaca ne vrijedi za tržnice.
- Provodi se stroža kontrola pa nema u pripremi novih odluka. Ali ovisno o razvoju situacije, o svemu se može razgovarati, ali u ovom trenutku naglasak se stavlja na pojačanu kontrolu inspekcija na tržnicama, rekao je Božinović.
Testiranje u velikim firmama u Varaždinskoj županiji
Capak je govorio i o antigenskim testovima i najavio novost za Varaždinsku županiju.
- Postoji više načina upotrebe brzih antigenskih testova, koji se koriste u dijagnostici uz uvjet da se negativni provjeravaju na PCR testu. Drugi način upotrebe je na hitnoj pomoći kada treba utvrditi je li pacijent pozitivan ili ne zbog budućeg zahvata, a treći način je screening. To je epidemiološka mjera gdje se među asimptomatskim provodi testiranje da se vidi koliko je pozitivnih. Oni koji su pozitivni tamo se provjeravaju na PCR testovima. U domovima za starije je to epidemiološka mjera, da se vidi koliko među asimptomatskim zaposlenicima i korisnicima ima pozitivnih, i da se njih hitno izolira. Rezultati će se objaviti kad to sve bude završeno. Ako se uoči da su škole problem, provodit će se i na drugim mjestima. Prilikom boravka u Varaždinu predstavnika Nacionalnog stožera rečeno je da su njima problem velike firme s puno zaposlenih, ima puno pozitivnih. Pokrenuli smo jučer sa Zavodom za javno zdravstvo u Varaždinu projekt gdje će se testirati velike firme s puno zaposlenih. Već danas se postavljaju tehnički uvjeti za testove u Calzedoniji s preko 2000 zaposlenih. U iduća dva tjedna testirat ćemo oko 10.000 zaposlenika u velikim firmama na području Varaždinske županije. Testiranje započinje HZJZ, a onda ćemo testove i znanje ostaviti Varaždinskoj županiji, a možemo to napraviti i u svim drugim županijama.
Mobilizacija zdravstvenih djelatnika
Beroš se osvrnuo na obolijevanje zdravstvenog kadra i njihov nedostatak.
- U pojedinim sredinama zbog samoizolacije, obolijevanja, dolazi do problema u funkcioniranju. Jučer u Čakovcu imamo manjak liječnika. Ne preostaje nam ništa nego sagledati kapacitete u okolnim županijama i mobilizirati zdravstvene djelatnike. U Slavonskom Brodu ima specijalista i specijalizanata interne koji nisu preraspoređeni i uputit će se na ispomoć jedni drugima. Upućeni smo jedni na druge i jedino preraspodjelom kadra možemo odgovoriti. Nije moguće odgovoriti hoće li sustav biti preopterećen ali angažiramo njegovatelje, pripravnike, kadar koji je moguće koristiti u obrani od covid-19 infekcije.
Upitan o tercijarnim centrima za bolesnike i edukaciji dodatnog osoblja koje bi moglo pomoći, Beroš je rekao:
- Davno je otišla uputa županijama o promišljanju uspostave sekundarnih i tercijarnih centara. U nekim županijama su uspostavljeni, u nekim a još ne, ali svi imaju jasne planove o tome. Kada je riječ o edukaciji nisam siguran da bi ubrzana edukacija mogla osposobiti niži kadar za specifično pružanje zdravstvene zaštite tako da se moramo osloniti na kadrove koje trenutno imamo. Ipak veliki dio kadra koji je prošao infekciju je u fazi ozdravljenja, rekao je Beroš.
Moguće je napraviti i više testova
Capak je rekao da današnji broj testiranja, 12.000, nije maksimalan moguć te da je to održivo.
- Imamo još slobodnih kapaciteta za testiranje i uvjeren sam da možemo napraviti 15.000, moguće je i da možemo do 20.000 testova napraviti.
Polemike unutar Znanstvenog savjeta
Članovi Stožera su se osvrnuli i na polemike unutar Vladinog znanstvenog savjeta.
– U svakoj zajednici može nešto zaiskriti. Ja sam sigurna da svi koji želimo dobro Hrvatskoj ćemo i dalje raditi najbolje što znamo i tu različita mišljenja nisu prepreka. Nema problema i nije ta komunikacija svedena samo na Savjet nego i na puno drugih znanstvenika s kojima svi komuniciramo. Ne vidim tu nikakav problem, rekla je Alemka Markotić.
Krunoslav Capak je rekao da je normalno da postoje različita mišljenja.
- Što se mene osobno tiče, u ovih 10 sjednica Savjeta Vlade od početka je bilo polemičnih rasprava. To je u zadnje vrijeme zbog situacije u kojoj jesmo bilo dislociranih mišljenja, što je u znanstvenim krugovima normalno. Ne moraju se znanstvenici svi slagati oko uzroka zašto je do nečega došlo, je li uzrok brojki koje sada imamo neko nečinjenje ili činjenje. O tome postoje različita mišljenja, ali naš cilj je i trebao bi biti dobrobit građana i dogovor o tome kako ćemo dalje i nema prepreka da se to nastavi dalje. Ja sigurno nisam protagonist toga da te polemike prenosim u medije, rekao je Capak.
-
Prioriteti su jasni: interes hrvatskih građana. Onda mnoge dileme otpadaju. Imamo zajednički cilj i iskreno vjerujem da će članovi Znanstvenog savjeta nastaviti sudjelovati u dobrobiti građana, ali možemo dozvoliti pravo da zbog neslaganja ne bude dalje u savjetu na vlastito traženje. Vjerujem da ćemo nastaviti raditi na dobrobit hrvatskih građana, poručio je ministar zdravstva Beroš.
Nema pisanih rješenja o samoizolaciji
Krunoslav Capak je odgovorio i na pitanje o tome kako se određuje samoizolacija i što ako netko ima problema s dobivanjem bolovanja zbog samoizolacije.
- Pisana rješenja o samoizolaciji se ne izdaju. Međutim, tko nekoga stavi u samoizolaciju to upisuje u tzv. repozitorij, centralnu bazu podataka, kojoj pristup imaju liječnici, epidemiolozi i policija i svaka osoba je označena da je u samoizolaciji i to se može provjeriti. Ne znam za slučajeve da liječnici nekome nisu dali bolovanje zbog samoizolacije.
Capak je na kraju govorio i o R0 faktoru u Hrvatskoj, kao i o strogim mjerama u Sloveniji koje nisu polučile rezultate u smanjenju broja zaraženih, hospitaliziranih i umrlih od koronavirusa.
- I dalje pratimo R-0 faktor. Jučerašnja brojka je 0,93, četverodnevna, a sedmodnevna je 1,02. Brojke se bitno ne mijenjaju u zadnjih 4-7 dana. Što se tiče Slovenije, imaju puno strože mjere i policijski sat ali ne postižu manje brojke. Čut ću se s kolegama iz Slovenija po tom pitanju što misle koji je to uzrok.
Izvor: jutarnji hr
ŽUPANJA:Umirovljenicima na račune 300 kuna božićnice
Gradsko vijeće je na elektronskoj sjednici jednoglasno prihvatilo prijedlog nezavisnih i vijećnika SDP-a te donijelo odluku o isplati božićnice umirovljenicima s prebivalištem u Županji. Svima s mjesečnom mirovinom od 3000 kuna i nižima Grad će na račun uplatiti 300 kuna.Umirovljenici trebaju podnijeti zahtjev i priložiti obostranu kopiju važeće osobne iskaznice, odreska posljednje mirovine i kopiju dokumenta na kojem je vidljiv IBAN i OIB umirovljenika. Pročelnik gradske službe Damir Parmać objašnjava da će zahtjeve zaprimati od utorka, 8. prosinca, uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera. Obrazac koji korisnici trebaju popuniti može se preuzeti na vratarnici Grada ili na internetskim stranicama Grada, www.zupanja.hr.
Potrebnu dokumentaciju mogu dostaviti i članovi obitelji umirovljenika, rodbina, prijatelji, susjedi, po mogućnosti je poslati e-mailom na adresu [email protected] ili [email protected] ili je osobno donijeti u gradsku upravu.
– Preporučljivo je doći u vremenu od 8 do 12 sati. Odradit ćemo sve što je potrebno, poštujući sve mjere, i mislim da tu neće biti nikakvih problema. Nakon prikupljanja i obrade zahtjeva isplata će ići sukcesivno i najkasnije do 23. prosinca svi će umirovljenici dobiti božićnicu – zaključuje Parmać.
Procjena je da se radi o 1800 umirovljenika. Za provođenje ove odluke bit će potrebno 540.000 kuna, a novac će se, stoji u odluci, osigurati rebalansom proračuna za 2020.
Predsjednik Gradskog vijeća Ante Juko pozdravlja jednoglasno donošenje odluke o isplati božićnice i smatra da neće biti nikakav problem osigurati novac.
– Gradskom vijeću nije poznato stanje u gradskoj blagajni jer nam još uvijek nije dostavljeno izvješće o polugodišnjem izvršenju proračuna. No s obzirom na informacije koje gradonačelnik Davor Miličević plasira u lokalnim medijima, stanje je jako dobro i novca na računu ima. Rebalans će se moći bez problema napraviti i isplatiti božićnice našim umirovljenicima – zaključuje.
Gradonačelnik Miličević kratko nam je rekao da će odluka Vijeća biti provedena i da nema drugog komentara. Prije je upozoravao da se uz prijedlog odluke trebao dati i prijedlog s koje će se pozicije osigurati novac, s koje stavke na kraju kalendarske godine skinuti sredstva i usmjeriti ih u isplatu božićnice.
Grad je, podsjećamo, osigurao i poklon-pakete za svu djecu predškolske dobi i osnovce te poklon-pakete za socijalno ugrožene obitelji u povodu božićnih blagdana.
JUKO: PRORAČUN NEĆE BITI UGROŽEN
Novoizabrani predsjednik Gradskog vijeća Ante Juko smatra da isplata božićnica neće ugroziti gradski proračun. Vjeruje da će se određene uštede moći ostvariti jer je zbog korone puno toga otkazano, nema ni Adventa, klizališta, vatrometa…
“Drago nam je što ćemo bar malo moći pomoći našim umirovljenicima s najnižim mirovinama, nije puno, ali dobro će im doći. U određivanju cenzusa vodili smo se iskustvima okolnih gradova, čak smo malo i iznad njih”, zaključuje. Inače, u Gradskom vijeću Županje došlo je do novog omjera snaga. HDZ je izgubio većinu, koju sada imaju nezavisni i vijećnici SDP-a. Sve je počelo unutastranačkim previranjem u lokalnom HDZ-u. Na nedavnim je izborima, nakon 16 godina, GO HDZ-a dobio novo vodstvo.
Glas-slavonije.hr
NA PODRUČJU VSŽ 121 OSOBA POZITIVNA NA COVID-19
NA PODRUČJU ŽUPANIJE 121 POZITIVNA OSOBA
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 121 novih pozitivnih osoba na COVID-19 (25 osoba iz Vinkovaca, 18 iz Vukovara, 12 iz Županje, 11 iz Ivankova, 7 iz Nuštra, 5 iz Nijemaca, po 4 osobe iz Negoslavaca i Starih Mikanovaca, po 3 iz Gradišta i Jarmine, po 2 iz Gunje, Iloka, Otoka, Privlake, Starih Jankovaca, Vođinaca i Vrbanje, te po 1 osoba iz Antina, Babine Grede, Bošnjaka, Cerića, Drenovaca, Đeletovaca, Markušice, Novih Mikanovaca, Podgrađa, Retkovaca, Svinjarevaca, Slakovaca, Sotina, Vere i Štitara). Preminulo je pet osoba.
Od početka epidemije, ukupan broj oboljelih osoba je 5837, od kojih je 4945 osoba izliječeno, a ukupno je preminulih 96 osoba.
Trenutno je u županiji 87 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.
U protekla 24 sata testirano je 366 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 27672.
U samoizolaciji na području županije je 1702 osobe.
Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivno 56 radnika iz sustava zdravstva (16 liječnika, 23 medicinskih sestara/tehničara, 6 drugih zdravstvenih radnika i 11 nezdravstvenih radnika).
U samoizolaciji iz sustava zdravstva je 34 radnika (5 liječnika, 15 medicinskih sestara/tehničara, 5 drugih zdravstvenih radnika i 9 nezdravstvenih radnika).
Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 29 nastavnika i 49 učenika.
U samoizolaciji se nalazi 52 nastavnika i 658 učenika.
Uhvaćen bik Joza: Prije 14 dana pobjegao je iz klaonice, ali ipak neće završiti kao kobasica
Bik Joza je prije 14 dana pobjegao iz klaonice u Slatini, brzo je postao maskota grada, što mu je spasilo život. Večeras je uhvaćen i umjesto u klaonicu, smješten je na jednu farmu.
Bik Joza je prije 14 dana trebao krenuti prema klaonici, no mlada životinja od 380 kilograma je ipak odlučila uzeti sudbinu u svoje ruke. Pobjegao je iz tvornice Mesoprerada u Slatini, protrčao kroz sam centar grada i pobjegao u obližnju šumu.
Jozu su tražili puna dva tjedna, a kako nije ozlijedio nikoga, postao je omiljena maskota grada. Građani su mu dali ime, a iz klaonice su rekli da neće pod nož ako ga uhvate. I uhvatili su ga, u utorak navečer, nakon čega je smješten na jednu farmu – potvrdio nam je direktor slatinske Mesoprerade, Slavko Mađarić.
Mađarić nam je rekao kako će Joza ostati na životu te da neće završiti u klaonici gdje je iskočio iz kamiona i dao se u bijeg. U hvatanju bika Joze sudjelovao je i slatinski biker Gordon Turk, kojeg dio publike prepoznaje iz TV-a showa ‘Superpar’.
- Danas smo konačno uspjeli uhvatiti bika neozlijeđenog. Poduzeli smo veliku akciju u kojoj su sudjelovali djelatnici grada, lovci, policija, a pomogli su i dronovi. Bilo nam je važno da sve dobro prođe. Joza je trenutačno na farmi s koje je i potekao, ali kroz dan ili dva bit će već prebačen na drugu, prikladniju farmu i tamo će dočekati starost. Bit će pošteđen – potvrdio nam je mesar Gordon, inače zaposlenik slatinske Mesoprerade.
Joza je tako svojim filmskim bijegom stekao veliku medijsku popularnost koja mu je osigurala pomilovanje i život na nekoj farmi bez bojazni da će ga zadesiti ista sudbina koja je namijenjena toj životinjskoj vrsti. Iz Mesoprerade su najavili da će više informacija o tome gdje će Jozo provesti život kao bik, a ne kao kobasica prenosi 24 sata hr.
U domu obitelji Adžamić iz Gradišta, ova obitelji ima čak 12 djece: ‘Svaki dan se pojede 6 kg kruha’
Ne možemo im priuštiti sve što žele i toga su svjesni. Sva bi djeca mobitele, laptope, no kod nas svatko čeka svoj red.
U domu obitelji Adžamić u Gradištu, selu nedaleko od Županje, nikada nije dosadno niti možete očekivati da će u tome domu ikada biti tiho. Drukčije i ne može biti jer se radi o obitelji koja ima čak 12 djece i po tome je svakako jedna od najbrojnijih obitelji u Hrvatskoj.
Petar je najmlađi među njima i ima tek 20 mjeseci, a najstarija je Lucija koja ima 20 godina. Lucija i njezin 19-godišnji brat Matej jedini od djece više ne žive s roditeljima, Igorom (41) i Ivanom (33), s obzirom na to da ih je život već odveo drugdje. Iako ih je čak četrnaestero, obitelj Adžamić nikada preko medija nije tražila pomoć nego se snalazila kako je znala i umjela. Ne kriju da je bilo dana i kada nije bilo dovoljno hrane i svega što im treba.
Predstavljajući brojnu obitelj, Ivana Adžamić kaže kako su i ona i suprug prije bili u braku i da iz tih prvih brakova imaju sedmero djece, Igor šest, a ona jedno. Otkako su njih dvoje zajedno imaju i petero zajedničke djece, ali danas svi oni zajedno žive u Gradištu i pri tome ne prave nikakvu razliku među djecom.
– Sve su to naša djeca i svi su super. Znam da je mnogima čudno što imamo toliko djece, ali nama nije. Mi jednako volimo svu svoju djecu i bitno nam je da su sva zdrava, a jesu. Vole se međusobno i pomažu si, a to je najvažnije. Kao i druga djeca, znaju se i posvaditi, ali se vrlo brzo pomire i izgrle. Mogu reći i da slušaju, što nama roditeljima puno znači jer nam olakšava i njihov odgoj i život. Sve drugo dođe i prođe, ali djeca ostaju – kaže Ivana.
Samo da je zdravlja…
A kako je živjeti u tako brojnoj obitelji govore i fotografije s obiteljskih objeda koji uvijek sliče na manje proslave. Uvijek je tu puno žamora, priče, smijeha… Kako nas je puno za stolom, puno toga mora biti i na stolu. Ivana kaže da svaki dan kupuje po šest kilograma kruha, a ako ga sama mijesi i peče onda pravi devet komada. Imaju kravu pa mlijeko ne moraju kupovati osim u iznimnim prilikama, a tada kupe po nekoliko litara.
– Kod nas se sve kupuje na veliko jer drukčije ne možemo. Ipak treba pripremiti hranu za nas 12. Kada pripremam piletinu, pečem dva pileta. Tu su svakako i juha i prilog. I sve se uvijek pojede – kaže Ivana.
Problem su im, naravno, odjeća i obuća, a snalaze se kako znaju i umiju. Dobivaju pomoć od udruge iz Tovarnika, jedne žene iz Bršadina, a članovi su i Udruge hrvatskih brojnih obitelji 8+.
– Ne možemo im priuštiti sve što žele, ali naša su djeca skromna i toga svjesna. Svi bi oni rado mobitele, laptope i druge stvari koje žele i sva druga djeca. Međutim, svatko čeka svoj red, pa im kupimo nešto kada možemo. Kupe si nešto i sami od novca koji dobiju za prvu pričest i slično. Do tada imaju televizor pa neka gledaju što žele. Savjesni su i dobri tako da nemamo nikakvih problema. Bit će i mobitela i tableta, samo da bude zdravlja – ističe Ivana.
Kako su djecu odgajali govori i primjer da jedna od kćeri, koja ima samo 13 godina, hrani i uzgaja piliće. Nedavno su prodali te piliće i tim novcem platiti električnu energiju. Dvije kćeri treniraju nogomet u NK Graničar u Županji, a dva sina počeli su igrati nogomet za mlađe kategorije NK Slavonca iz Gradišta. Kada su igrali prvu utakmicu, cijela ih je obitelj došla gledati i navijati. Moraju raditi i snalaziti se kako znaju i umiju jer žive samo od 3800 kuna dječjeg doplatka. Sa suprugom Igorom obavljati poslove ide i Ivana, a tada starija djeca pričuvaju one mlađe.
Sad nam je kao u vili
– Kuća u kojoj živimo nije naša, kupljena je novcem Vukovarsko-srijemske županije i Općine Gradište. Međutim, nemamo pravo na socijalnu pomoć jer je na moje ime registriran traktor koji mi treba radi poslova koje povremeno obavljam – kaže Igor.
U kuću su se uselili u veljači ove godine, a dotad su živjeli u trošnoj kući uz autootpad kod Gradišta. Sa svom su djecom Igor i Ivana živjeli bez vode u kući i električne energije. Vodu su donosili iz bunara, a struju su imali preko agregata koji su palili. Za teške uvjete u kojima su živjeli čuo je i dožupan Josip Dabro te potom s Općinom i Županijom pronašao način da im se kupi kuća u Gradištu u koju su se i uselili.
Od 12 djece 10 je trenutačno s njima, a čak sedmero su školarci. Iduće godine imati će u kući čak osam školaraca. Ove godine u kupnji školskih knjiga i radnih bilježnica pomogle su država i županija tako da tu stavku nisu imali u kućnom proračunu prenosi vecernji hr.
POPLAVA KOD VRGORCA: Stanje je alarmantno, mještani odsječeni od svijeta
Kakav može biti osjećaj kad ženu i dijete od godinu dana morate iseljavati iz kuće, kaže Frane Pervan
Do škole, posla ili liječnika mogu samo čamcima. Sve gradske službe zato su na terenu, no zbog najavljenih novih kiša problema bi moglo biti i više.
Za stanovnike Kokorića nema mira. Zbog vode ne mogu iz svojih kuća, a neke od njih već su i poplavljene. “Trenutačno je prizemlje poplavljeno, ima oko pet metara vode, taman ulazi u kuću. Pločice, laminat, sve je propustilo. Sve je isključeno, ali ostat ćemo tu i borit ćemo se dalje. Vidjet ćemo što će biti”, kazao je Frane Pervan iz Kokorića.
“To ne može nitko opisati”
Vodom su okruženi i domovi ostalih mještana. “Još nisam ugrožen ni ja ni familija, ali kad vidim ovo nije mi drago. To ne može nitko opisati. Jako je teško i tuga velika kad bježiš iz doma i osjećaš da nema pomoći. Voda ti nadire, ne možeš se obraniti od toga”, kazao je Miljenko Pervan iz Kokorića.
Iz kuća spašavaju što se spasiti da, no pred njima je još neprospavanih noći jer kiša i dalje pada bez prestanka zbog čega vodostaj rijeke Betine raste iz minute u minutu.
“Po mojoj laičkoj procjeni 2-3 centimetra se voda diže po satu. To je stvarno veliko i podiže se prebrzo”, kazao je član Hrvatske gorske službe spašavanja Makarska Antonio Tolić.
Prognoze nisu dobre
Pune se zato vreće s pijeskom, no prognoze nisu dobre. “Stanje je zaista alarmantno. S obzirom da je riječ o rekordnim padalinama i rekordnom vodostaju vode tu u Kokorićima. Obiteljske kuće su ugrožene, ceste su odsječene. Jednostavno voda ne može i nema gdje oteći”, kazao je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić.
S poplavama su se susretali i ranije, ali ovako nešto još nisu doživjeli. “Nikad nije bila baš da smo ono totalno potonuli. U mojih 25 godina, ja ne pamtim da sam selio iz kuće. Kakav može biti osjećaj kad ženu i dijete od godinu dana morate iseljavati iz kuće”, kaže Frane Pervan.
Pomažu im i pripadnici gorske službe spašavanja koji brinu da nikom ništa ne nedostaje, no strah među mještanima i dalje je tu.
S obzirom na to da meteorolozi najavljuju nove kiše međusobno pomaganje ovim ljudima itekako će dobro doći prenosi rtl hr.
Nije pomogla ni lista srama: Država nikada neće naplatiti porezni dug od čak 202.261 dužnika!
Foto:VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Riječ je o osobama, među kojima su i neka poznata lica, čiji se dug smanjivao, ali ne zato što su ga otplaćivali
U posljednje tri godine zbog pada u zastaru otpisan je porezni dug u ukupnom iznosu od milijardu i 710 milijuna kuna na ime glavnice i još milijardu i 170 milijuna kuna kamata, što je ukupni otpis od 2 milijarde i 880 milijuna kuna koji su završili u zastari. Ovaj dug koji se zbog proteka vremena nikada više neće naplatiti odnosi se na 202.261 poreznog dužnika, uz čija se imena iznos duga na poreznoj listi srama od 2018. do 2020. godine kontinuirano smanjuje, ali ne zbog podmirenja duga, nego zbog zastare.
Prema podacima Porezne uprave, u 2018. godini je sistemski otpisan dug za 90.778 obveznika, i to 0,74 mlrd. kuna glavnice i 0,54 mlrd. kuna kamata. Iduće 2019. godine je dug otpisan za 56.667 obveznika, 0,51 mlrd. kuna glavnice i 0,34 mlrd. kamata, a tijekom 2020. godine otpisan je za 54.816 obveznika, i to 0,46 mlrd. kuna glavnice i 0,29 mlrd. kuna kamata.
U Poreznoj upravi ističu da se naplati 96 posto poreza, ne uzimajući pritom u obzir naplatu osiguranu upisanim zalogom ili hipotekom. – Iz navedenog postotka naplate razvidno je da se utvrđene porezne obveze u najvećoj mjeri naplate. U razdoblju od 2015. do 2019. godine Porezna uprava naplatila je 566 milijardi kuna poreza, doprinosa i drugih javnih davanja – kažu u Poreznoj upravi.
Po Općem poreznom zakonu zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istekom godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu i kamate, odnosno istekom godine u kojoj je porezna obveza dospjela. Apsolutna zastara nastupa protekom šest godina, a porezni dug za koji je nastupila briše se iz evidencija.
Od 2012. godine, kada je tadašnji ministar financija Slavko Linić uveo poreznu “listu srama”, odnosno od kada je Porezna uprava počela objavljivati popise najvećih poreznih dužnika, uglavnom se na listi nalaze ista imena, samo je primjetno da se kod nekih dug iz godine u godinu zbog zastare smanjuje. Tu su uvijek ista lica iz javnog života, poput odvjetnice Asje Piplović, Doris Košta, Nadana Vidoševića i drugih, no ukupni porezni dug se ne smanjuje nekom osobitom dinamikom, a stalno se pojavljuju nove tvrtke koje generiraju dugove.
-
Kad sam došao za ministra financija nije bilo zastare, a imali smo 20 milijardi nenaplativih potraživanja. To je bilo samo vođenje evidencije nečega što se ne može naplatiti. Za mene je realno šest godina za zastaru, jer ako do tada niste uspjeli naplatiti dug, niti nećete. Ali ne bi smjelo biti moguće da nenaplata duga ostane bez posljedica – kaže Linić i dodaje da bi Porezna uprava trebala objavljivati kome je dug otišao u zastaru te listu onih koji su unatoč tome što su im porezni dugovi ostali nenaplaćeni generirali nove, s kojima su dospjeli na liste srama.
-
Treba dati podatke o tome čime se bave oni ljudi koji su ostavili porezni dug, a imaju novu firmu – kaže Linić koji smatra da nam treba drugačiji pristup osnivanju i gašenju tvrtki.
-
U želji da pomognemo poduzetnicima olakšali smo mogućnost da osnuju tvrtku, ali nakon toga moramo individualno ocijeniti porezni dug. Ako dug nije nastao iz objektivnih okolnosti i bez krivnje osnivača firme, onda on, ali ni itko iz njegove obitelji, ne bi više smio otvoriti tvrtku ili je ne bi smio otvoriti idućih pet godina. Jako je puno zloupotreba s otvaranjem firmi. Otvorite firmu, ostavite dug, zatvorite i otvorite drugu i opet generirate dug – ukazuje Linić i navodi da su od poreznog duga još veći problem dugovi koje takve firme ostavljaju drugim vjerovnicima jer ih time guraju u propast prenosi jutarnji hr.
-
Morali bismo mijenjati propise o osnivanju tvrtki, ali i o njihovu zatvaranju. U nekim zemljama kada zatvarate tvrtku morate na sudu opravdati objektivne okolnosti zbog kojih to činite. Ako to ne uspijete, prijeti vam i zatvor jer ste svjesno manipulirali i niste ispunjavali svoje obaveze. Porezni dug treba staviti u kontekst prema ostalim vjerovnicima, i zato treba promijeniti propise o osnivanju firme. Treba postojati i kaznena odgovornost za porezni dug – smatra Linić.