Ponedjeljak, 13 listopada, 2025
16 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 583

NA COVID-19 POZITIVNO 29 OSOBA, DVIJE OSOBE PREMINULE

0
  • NA COVID-19 POZITIVNE 29 OSOBE 

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 29 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od čega je 24 pozitivnih na PCR testiranju, a 5 na brzom antigenom testu (7 osoba iz Vukovara, 6 iz Vinkovaca, po 2 osobe iz Iloka, Ivankova, Markušice i Štitara, te po 1 osoba iz Bobote, Drenovaca, Jarmine, Rajevog Sela, Račinovaca, Tovarnika, Vođinaca i Županje). Preminule su dvije osobe.

-Od početka epidemije, ukupan broj oboljelih osoba je 7558, od kojih je 7038 osoba izliječeno, a ukupno je preminulo 149 osoba.

-Trenutno su u županiji 63 osobe hospitalizirane zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirano je 26 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 32939.

-U samoizolaciji na području županije je 1706 osoba.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivno 43 radnika iz sustava zdravstva (7 liječnika, 21 medicinska sestra/tehničar, 6 drugih zdravstvenih radnika i 9 nezdravstvenih radnika).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva je 10 radnika (2 liječnika, 3 medicinske sestre/tehničara, 3 druga zdravstvena radnika i 2 nezdravstvena radnika).

Tko je bio sv. Stjepan i zašto se slavi njegov blagdan?

0

Dan nakon Božića se od 380. godine slavi se blagdan sv. Stjepana, prvog kršćanskog mučenika. Bio je jedan je od sedam đakona izabranih u početcima crkve, ali se o njegovom životu jako malo zna.Brinuo se za siromašne i navješćivao radosnu vijest svog učitelja. 

Sveti Stjepan je prvi koji za Krista posvjedoči svojom krvlju. Zbog toga je nazvan Prvomučenik ili Protomartyr (Πrwtomartύr), a njegov lik je u povijesti crkve i spasenja ostao kao primjer svih ostalih mučenika. Ne zna se točno kad se rodio, a pretpostavlja se da je mučeništvo podnio u mjesecu svibnju. Svetkovina se svetoga Stjepana Prvomučenika slavi drugi dan Božića, 26. prosinca od 380.-e godine. Zbog svoje blizine jednoj od najvećih kršćanskih svetkovina, svetkovini Božića, ova svetkovina i ovaj Svetac su promovirani kao najbliži Kristu i to onom malom djetetu, malom Bogu, Božiću, da se time naglasi i Kristova žrtva koju će na Kalvariji podnijeti za ljudsko spasenje. Dakle, kao što je rođenje Kristovo, Božić, Isusov ovozemaljski rođendan, tako je Stjepanova smrt njegov nebeski rođendan. Sveti Stjepan je bio Jeruzalemac, istinski Židov, te pravi praktični kršćanin. Prva ga je kršćanska zajednica imenovala jednim od sedam đakona. „Stjepan, pun milosti i snage, činio je velike i čudesne znakove u narodu…“, čitamo u Djelima apostolskim. Brinuo se za siromašne, skrbio za udovice i „isticao se u čistoći i darežljivosti“. Posvuda je navješćivao radosnu vijest svog Učitelja. Na njegovu su se propovijed obratili mnogi Židovi, a broj prvih učenika (kršćana) u Jeruzalemu je iz dana u dan sve više rastao. I židovski svećenici su se obraćali na kršćanstvo. Sva su ta događanja razgnjevila jerulazemske starješine, pa su čvrsto odlučili Stjepana uhititi i izvesti pred sud te pogubiti. Pred Velikim je vijećem Prvomučenik održao čuveni govor, ispričavši im ukratko svu povijest od svetih Patrijarha (Abrahama, Izaka i Jakova), preko Mojsija i proroka pa sve do Isusa Krista kojega su također smaknuli, ne povjerovavši u njega. Jerulazemske starješine nikako nisu mogli podnijeti da ih poučava u čemu su oni bili izvanredni stručnjaci, pa su Stjepana izveli izvan grada i kamenovali. A on im je, poput svoga Učitelja Isusa, oprostio dok su ga ubijali. Priča o kamenovanju svetog Stjepana povezana je s velikim likom kršćanske povijesti, koji se je u trenutku kamenovanja još zvao Savao i tada bio najvećim progoniteljem Isusa i njegova nauka, jer se još nije obratio. On je odobravao Stjepanovo kamenovanje. Kod njega su odložili Stjepanovu odjeću. Bio je to sv. Pavao, kasnije, nakon obraćenja, najveći borac za Krista i najveći propovjednik Kristova evanđelja svih vremena. Sve se ovo, naime, zbilo, prema predaji otaca, 7 (sedam) mjeseci nakon Uzašašća Isusova na nebo. Nakon Stjepanove mučeničke smrti, njegovo je tijelo preuzeo židovski pismoznanac Gamaliel i pokopao ga u nov grob na svojoj zemlji u blizini Jeruzalema. Prema tradiciji, oko 415. godine, neki svećenik imenom Lucijan je u ukazanju saznao za grobno mjesto gdje je sahranjen đakon Stjepan. Ostaci tijela sv. Stjepana su iskopani te su kasnije čašćeni i na zapadu; jedan dio relikvija je prenesen u Carigrad, a drugi dio u Rim te zakopan uz tijelo sv. Lovre, đakona. Našašće moćiju sv. Stjepana se slavi 3. kolovoza. Ova se svetkovina počesto brka s blagdanom sv. Stjepana, kralja, čiji se blagdan također slavi u kolovozu mjesecu, ali ne na isti dan. Stoga su obje istinske svetkovine sv. Stjepana Prvomučenika, i ona koja pada 26. prosinca, kad se slavi Stjepanova mučenička smrt i ona koja se slavi 3. kolovoza, to je svetkovina pronalaska relikvija sv. Stjepana. ŠTEFICAMA, ŠTEFU, STJEPANIMA, STIPANIMA, PIŠTAMA SRETAN IMENDAN!

U videu je prikaz običaja iz Županje gdje konjanici idu u čestitarima na Sv. Stjepana.

 

 

 

 

“Loša djeca dolaze iz lošeg roditeljstva”:Jeste li vi jedan od njih?

0

Koliko često ste čuli da loša djeca dolaze od loših roditelja? Činjenica je da postoji nekoliko znakova lošeg roditeljstva. U stvarnom svijetu naši postupci govore više od riječi. Stav, pogled, ciljevi i perspektiva djeteta uvelike ovise o onome što nauči od roditelja.

1. Ako vas dijete namjerno uznemirava, to je zato što niste fizički dovoljno nježni.

2. Ako vaše dijete laže, znači da ste u prošlosti reagirali preoštro kad je pogriješilo.

3. Ako vaše dijete ima nisko samopoštovanje, to je zato što mu više savjetujete nego što ga potičete.

4. Ako se vaše dijete ne zauzima za sebe, to je zato što ste ga redovito disciplinirali u javnosti, ne biste to trebali činiti ni pred rodbinom, prijateljima ili obitelji.

5. Ako svojoj djeci kupujete sve, a oni i dalje uzimaju stvari od drugih, to je zato što im ne dopuštate da sami biraju.

6. Ako je vaše dijete kukavica, to je zato što ste mu previše pomogli. Ne uklanjajte nikakve prepreke na putu.

7. Ako je vaše dijete ljubomorno, razlog bi mogao biti taj što ga uspoređujete s drugima.

8. Ako se vaše dijete brzo naljuti, razlog bi mogao biti taj što ga ne hvalite dovoljno. Pažnju privlače samo kad se loše ponašaju.

9. Ako vaše dijete ne poštuje osjećaje drugih, razlog bi mogao biti taj što mu dajete zapovijed da ne pridaju važnost osjećajima drugih.

10. Ako se vaše dijete ponaša grubo, naučilo je to od svojih roditelja ili drugih koji žive s njim.

Roditeljstvo nije samo još jedan posao, to je cjeloživotno opredjeljenje. A s rasporedom svakodnevnog života lako je pasti u normalno ponašanje. Nažalost, neke od ovih navika su kontraproduktivne. Zapamtite ove simptome, kao i savjete za njihovo razbijanje.

Izvor: novi početak

Što je Badnjak i zašto baš tada kitimo božićno drvce?

0

Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.

Većina nas Badnjak, posebno badnja jutra, pamti po užurbanosti i pripremama za kuhanje, spremanje i slično. To je i dan kada se kiti bor kako bi za Božić dom bio svečano ukrašen, a stol pun tijekom slavlja Isusovog rođenja.

“Badnjak” je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.

Po gregorijanskom kalendaru Badnjak pada 24. prosinca te ga toga dana slave u katoličanstvu i protestantizmu. Po julijanskom kalendaru Badnjak pada također 24. prosinca, međutim to je 6. siječnja po gregorijanskom kalendaru te ga toga dana slave u nekim pravoslavnim crkvama.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak ne jede meso. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.

me Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (staroslavenski bad) jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.

U Hrvatskoj je zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

Badnja večera

Badnja večera sastoji se od posne, ali bogate trpeze. Nakon blagoslova i molitve, na jelovniku će se naći riba, salata od graha, krumpir, kiseli kupus. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a tijekom jela često se nazdravlja i izražava nada u plodnu i uspješnu sljedeću godinu.

Nekada je na Badnjak po crkvenim pravilima bio strogi post i nemrs, ali više nije tako i dozvoljeno je jesti meso i ne postiti. Stari pamte da je i Badnji dan bio i službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom u Katoličkoj Crkvi na Drugom vatikanskom koncilu ta je odredba ukinuta.

Rituali i simbolika

Badnji dan je pun rituala i simbolike te živopisnih radnji. Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić “Hvaljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!”. Na taj pozdrav slijedi odgovor: “I s tobom zajedno!”. U nekim dijelovima Hrvatske pozdravi su bogatiji sadržajem, ali smisao je svugdje ista.

Tijekom dana, prema starim običajima, domaćica u jednu posudu stavlja razne vrste žitarica, suhih šljiva, oraha i jabuka i to sve stoji na stolu, gdje se večera. Ponegdje se posuda stavi i kod ognjišta. Žitom iz posude posipa se badnjak, slama i položajnik. Položajnik je ritualni gost, prvi posjetitelj koji dolazi u kuću jednom godišnje za vrijeme zimskih blagdana, do Bogojavljenja i vjerovalo se, da donosi kućanstvu sreću, rodnost i bogatstvo.

Pred večer domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Loženje badnjaka je u vezi s ognjem i ognjištem i to je središnji element simbolike rađanja novog sunca, jer je i Badnji dan odmah poslije ravnodnevice.

Panj badnjak

Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju Sveto Trojstvo i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima.

Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika zelena grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali. Prema badnjaku se odnosilo kao prema živom biću, a išlo se toliko daleko da ga se posipalo pšenicom, zalijevalo vinom, a davali bi mu i ostatke hrane. Kada bi se zapalio tinjao bi do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi zadesiti nesreća.

Kolenda

Kolenda je stari običaj čestitanja. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju Badnji dan, i čestitaju nadolazeći Božić i Novu godinu. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće mandoline, gitare i harmonike, čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.

Običaj kolendavanja očuvan je u Dubrovniku i okolici do danas, a kolenda se pjeva u noći Badnjaka i Stare godine.

Polnoćka

Polnoćka ili misa polnoćka katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić. Slavi se noću (obično u ponoć ili u večernjim satima Badnjaka-dječja polnoćka) 24.-25. prosinca, u čast rođenja Isusa Krista. Prije početka sv. mise često se organizira molitveno-meditativno bdjenje s prigodnim programom.

Božićno drvce

Tradicionalno, božićna se drvca ukrašavaju na Badnjak (24. prosinca), a iznose se na blagdan Sveta tri kralja odnosno Bogojavljenje (6. siječnja) kada i završavaju božićni blagdani. S vjerojatnim podrijetlom u europskim pretkršćanskim kulturama, božićno drvce ima dugu povijest te je u različitim kulturama postalo uobičajen zimski prizor. Božićno drvce jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.

U Njemačkoj i sjevernoj Europi običaj ukrašavanja stabala potječe iz poganskih vremena kad su stabla smatrali simbolima koji predstavljaju plodnost bogova prirode. Običaj je bio povezan sa zimskim solsticijem (oko 21. prosinca) kojeg su smatrali danom ponovnog rođenja boga Sunca.

Ukrašavanje stabala kasnije je postao jedan od kršćanskih običaja, i to nakon što je Crkva 25. prosinca odredila kao dan Kristova rođenja, time zamijenivši pogansku proslavu solsticija.

Radi se obično o zimzelenom stablu koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana prije Božića ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljkama, dok su se prije češće ukrašavala svijećama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista.

Germanska plemena

Stabla čuvari (na primjer, Irminsul, Torov hrast i Igdrasil) imala su posebnu važnost za stara germanska plemena te su se kroz povijest pojavljivala kao sveti simboli i predmeti. Prema Adamu Bremenskom, jednom od najvažnijih njemačkih srednjovjekovnih kroničara, u Skandinaviji su germanski poganski kraljevi žrtvovali po devet mužjaka od svake vrste u svetim lugovima svake devete godine.

Prema Crkvenim zapisima, sveti Bonifacije pokušao je germanskim plemenima kršćanstvo predstaviti objašnjavajući nauk o Presvetom Trojstvu koristeći sortu sjeverne bijele jele zbog njezina naizgled trokutastog oblika.

Rim

Rimski mozaici s prostora današnjeg Tunisa prikazuju mitski trijumfalni povratak grčkog boga vina i muške plodnosti, Dioniza (kojeg neki moderni znanstvenici poistovjećuju s božanstvom ponovnog rođenja), iz Indije. Dioniz nosi grančicu zimzelenog stabla.

Moderno doba

Moguće je početke običaja ukrašavanja božićnog drvca pratiti do Njemačke u 16. stoljeću. Profesor europske etnologije iz Marburga Ingeborg Weber-Kellermann kao najraniji spomen tog običaja uzima ljetopis bremenskog ceha iz 1570. godine koji navodi kako je mala jela ukrašena jabukama, orasima, datuljama, perecima i papirnatim cvijećem postavljena za djecu članova ceha koja su na Božić prikupljala slatkiše. Običaj se rano spominje i u Baselu gdje su 1597. godine krojački šegrti po gradu nosili stablo ukrašeno jabukama i sirom.

Rigu, glavni grad Latvije, neki smatraju domom prvog božićnog drvca i na osmerokutnoj plaketi na jednom od gradskih trgova stoji “Prvo novogodišnje (odnosno božićno) drvce u Rigi 1510.” na osam jezika. U otprilike isto vrijeme, a mnogo se raspravlja o tome je li se taj događaj odigrao prije ili poslije postavljanja drvca u Rigi, Martin Luther navodno je ukrasio drvce koje je simboliziralo način na koji noću sjaje zvijezde. Tijekom 17. stoljeća običaj ukrašavanja božićnog drvca počeo je ulaziti u obiteljske domove. Jedan strazburški svećenik, Johann Konrad Dannerhauer, žalio se na taj običaj zato što on odvlači od Božje riječi.

Do početka 18. stoljeća, ukrašavanje božićnih drvaca postalo je uobičajeno u gradovima sjevernog Porajnja, ali se još uvijek nije proširilo u ruralna područja. Božićna su drvca prilično dugo ostala vezana za sjeverno Porajnje. Katolička većina uz južni dio toka Rajne običaj je smatrala protestantskim te su ga u to područje donijeli pruski činovnici koji su tamo premješteni zbog Bečkog kongresa 1815. godine.

Početkom 19. stoljeća običaj je postao popularan među plemstvom i proširio se po dvorovima čak do Rusije. Princeza Henrietta od Nassau-Weilburga 1816. godine upoznala je Beč s ukrašavanjem božićnih drvaca te se taj običaj narednih godina brzo proširio Austrijom. U Francuskoj je prvo božićno drvce predstavila vojvotkinja od Orleansa 1840. godine.

U Veliku je Britaniju običaj ukrašavanja božićnog drvca donijela supruga kralja Georgea III., Charlotte od Mecklenburg-Strelitza, ali se u to vrijeme običaj nije proširio dalje od kraljevskog dvora. Nakon vjenčanja kraljice Viktorije i njezinog njemačkog rođaka, princa Alberta, običaj se još više proširio. Princ Albert za Božić je poklanjao velik broj drvaca školama i vojarnama. Crteži kraljevske obitelji s njihovim božićnim drvcem u Osborne Houseu pojavljivali su se u engleskim časopisima, a prvi put u tehnici drvoreza u časopisu Ilustrirane londonske novosti (eng. Illustrated London News; prosinac 1848.). Za Božić 1850. godine ilustracije su se pojavile i u SAD-u. Te slike britanske kraljevske obitelji tijekom njihove božićne proslave pomogle su u popularizaciji običaja ukrašavanja božićnih drvaca u Britaniji te među anglofilnim Amerikancima više klase piše 24 sata hr.

U Hrvatskoj se tek 1850-ih godina počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi. Ipak, čak i prije širenja tog običaja, domovi su na Badnjak bili ukrašavani cvijećem, plodovima i zelenilom, a za to su najčešće bila zadužena djeca. Uz to, u kuću se unosio badnjak, debeli panj ili klada koji je na tu noć, ali i kasnije, gorio na ognjištu. U početku su se kitila bjelogorična stabla, a kasnije, učestalim pošumljavanjem, za ukrašavanje se počinju koristiti crnogorična stabla.

Najčešće su se ukrašavala voćem, jabukama te narančama, šljivama, kruškama, ali i raznim slasticama, šarenim papirnatim lancima,ukrasima od slame ili komušine, te srebrnim i zlatnim nitima, a rjeđe licitarima i staklenim figurama. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu.

U Vukovaru suhomesnati proizvodi nestali iz pušnice, Vinkovci u obiteljskoj kući nestali novac i nakit

0

Fotografija: ilustracija

U noći 22./23. prosinca 2020. godine provaljeno je u nezaključanu pušnicu, koja je u dvorištu obiteljske kuće, u Vukovaru, ulica Jelene Kotromanić te je otuđeno više suhomesnatih proizvoda.

Vlasniku, 68. godišnjem vukovarcu je prilikom odsutnosti iz dvorišta te pušnice, nestalo suhomesnatih proizvoda koji su u njegovom vlasništvu, zbog čega je oštećen za iznos od nekoliko tisuća kuna.

Policija je podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Krađa iz članka 228. st.1 KZ-a RH-e i intenzivno se radi na utvrđivanju svih okolnosti ove provale pušnice izvijestili su iz PU Vukovarsko srijemske.

Jučer, 23. prosinca tijekom poslijepodneva provaljeno je u obiteljsku kuću 57-godišnjaka u ulici Bana Jelačića u Ceriću te je oštećeni prijavio otuđeni novac i nakit.

Prozor navedene obiteljske kuće je bio nasilno otvoren te je tako provaljeno u unutrašnjost obiteljske kuće kada su ispreturane prostorije kuće, uslijed čega je došlo do nestanka određenog iznosa novca i raznog nakita.

Naknadno će biti utvrđena materijalna šteta.

Policija je provela očevid te će nadležnom državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Teška krađa iz članka 229. stavak 1. KZ RH-e.

Izgubio novčanik pun novca, a kada mu ga je vlasnik trgovine vratio, rasplakao se

0

Vlasnik novčanika istaknuo je kako je bio van sebe te kako je bio apsolutno oduševljen.

Tko kaže da su dobri ljudi nestali? Naime, u Šibeniku čovjek je izgubio novčanik, a ubrzo ga je vlasnik jedne trgovine našao i vratio mu ga, piše 24 sata.

U blizini autobusnog kolodvora u poslovnici tvrtke Intermotor njen vlasnik Damir Škugor pronašao je izgubljeni novčanik i ubrzo se javio lokalnim medijima kako bi mu pomogli u potrazi za vlasnikom.

“Nije mala svota novca i vjerojatno je to nečija penzija. Neka dođe kod mene kako mu ne bi bio uništen Božić”, rekao je Škugor i naglasio kako se radi o čovjeku od 70 do 80 godina koji hoda pomoću štake. Objasnio je kako je kupio jedan poljoprivredni alat, a kada je nakon desetak minuta Škugor izašao van trgovine opazio je veliku svotu novca u novčaniku na tlu.

Vlasnik je pronađen

Čovjek se vratio po novčanik i bio je jako sretan.

“Počeo je plakati od sreće kad je dobio novac!”, rekao je Škugor.

Vlasnik novčanika Vinko Vučenović istaknuo je kako je bio van sebe te kako je bio apsolutno oduševljen, piše 24 sata.

Evo kako će za blagdane raditi dućani

0

Ako još niste kupili sve što vam treba da Božić i blagdani prođu najbolje do sad – požurite se. Brojne trgovine i trgovački centri svoja vrata zatvaraju ranije na Badnjak, a nitko neće raditi na Božić.

Badnjak i Božić sve su bliže, a tijekom blagdana gotovo sve trgovine rade skraćeno ili ne rade uopće. Donosimo vam popis trgovina i trgovačkih centara i njihovo radno vrijeme tijekom nadolazećih blagdana.

TRGOVAČKI LANCI

Bipa 

Na Badnjak prodavaonice Bipe radit će skraćeno do 14 sati, dok 25., 26. i 27.12. neće raditi. Za Staru godinu prodavaonice će raditi do 14 sati, dok na Novu godinu neće raditi.

Interspar 

Interspar trgovine radit će skraćeno na Badnjak i bit će zatvoreni na Božić. Nešto drugačije radno vrijeme bit će i na Sv.Stjepana, 26.12. Prije nego što krenete u najbližu trgovinu Interspara, pogledajte na poveznici kako vaša najbliža trgovina radi.

Kaufland

Kaufland će na Badnjak raditi od 7 do 16 sati, dok na Božić, Sv.Stjepana i Novu godinu neće raditi. Radno vrijeme na Staru godinu je od 7 do 18 sati.

Konzum

Ako mislite otići do neke od Konzumovih trgovina, požurite se. Konzum za Badnjak radi skraćeno, a za Božić i Sv.Stjepana neće raditi. Točno radno vrijeme vaše najbliže trgovine Konzuma možete pogledati na ovoj poveznici. 

Lidl 

Na Badnjak u Lidl možete do 14 sati, a iduća dva dana neće raditi.

Tommy

Tommy na Badnjak radi do 17 sati, na Božić ne radi, a 26. prosinca dućani će raditi drugačije. Točno vrijeme možete pogledati na ovoj poveznici.

Pevex 

Pevex je odlučio kako prodajni centri neće raditi na Božić, blagdan svetog Stjepana, Sveta tri kralja, kao i na Novu godinu dok će za Badnjak i Staru godinu raditi skraćeno, do 16 sati.

Plodine

Plodine će na Badnjak raditi do 18 sati, na Božić ne rade, dok će na Sv.Stjepana trgovina raditi po nedjeljnom radnom vremenu. Za više detalja pogledajte ovdje.

Na autocesti općina Bošnjaci policijski presretač presreo državljana Švicarske pri brzini 231 km/h

0

Foto: ilustracija

Policijski službenici (presretač) jučer, 22. prosinca 2020. godine, na autocesti Zagreb-Lipovac, na području općine Bošnjaci, u dijelu gdje je brzina ograničena na 100 km / h, pronašli su građanina Švicarske Konfederacije u dobi Trideset godina vozio je automobil Audi brzinom od 231 km / h, grubo kršeći ograničenje brzine.

Strancu je izdan prekršajni nalog u iznosu od 5.000 kuna, a izrečena mu je zaštitna mjera zabrane korištenja strane vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske u trajanju od mjesec dana izvijestili su iz PU Vukovarsko srijemske.

U Markušici nezakonito ovršen kukuruz

0

Fotografija: ilustracija

Vinkovačka tvrtka za poljoprivredne djelatnosti podnijela je odštetni zahtjev i prijavila policiji da je na jednom poljoprivrednom zemljištu u Markušici čiji je koncesionar, a koje je u državnom vlasništvu, nastalo materijalno oštećenje u iznosu od  nekoliko desetaka tisuća kuna.

Naime, policijskim izvidima utvrđeno je da je početkom studenog 2020. godine na navedenom zemljištu u Markušici nezakonito ovršeno 2,71 hektara poljoprivredne površine na kojoj je bio zasađen kukuruz.

Policija provodi daljnja istraživanja, a Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima je podnijeta kaznena prijava zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Krađa iz članka 228 stavak 1 KZ RH-e izvijestili su iz PU Vukovarsko srijemske.

Bez propusnice više nikamo: Policija od jutra provjerava vozače i putnike

0

Za kretanje među županijama građanima su od danas potrebne propusnice. Policija od ponoći na granicama županija provjerava imaju li građani važeće propusnice, a one koji nemaju – ne puštaju dalje.

Bez propusnice se od ponoći ne može napustiti mjesto prebivališta ili boravišta bez opravdanog razloga. Odluka o zabrani kretanja stupila je na snagu, a na 200 punktova diljem zemlje policija provjerava imaju li svi koji žele otići u drugu županiju propusnicu. One koji ju nemaju – vraćaju kući.

Pomoćnik načelnika Uprave policije Dragan Tokić u emisiji U mreži Prvog otkrio da je policija jutros do 7 sata 20 ljudi vratila odakle su došli jer nisu imali propusnice. ”Zatečene su i dvije osobe kojima je izrečena mjera samoizolacije”, rekao je.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, otkrio je da su dosad pristigle 92 tisuće zahtjeva za propusnicom, od čega ih je 38.500 odobreno, 33.500 odbijeno, a još 20.000 ih se obrađuje.

Odluka o zabrani kretanja na snazi će biti do 8. siječnja, a iz policije su građanima poručili da se suzdrže od traženja alternativnih prolaza u druge županije.