Subota, 13 kolovoza, 2022
19 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
NaslovnicaHrvatskaPorezna uprava kreće u nadzor malih poduzetnika: Evo što će provjeravati

Porezna uprava kreće u nadzor malih poduzetnika: Evo što će provjeravati

U praksi je s vremenom uočeno da se paušalni obrt u sve većoj mjeri koristi zapravo za prikriveni nesamostalni rad.

Na adrese niza vlasnika paušalnih obrta uskoro će iz nadležnih ispostava Porezne uprave stići upitnici u kojima ih se propituje o načinu poslovanja. Dio je to akcije pojačanog nadzora u koji se ide zbog sve raširenije pojave da se porezne pogodnosti koje nosi paušalni obrt koriste suprotno intenciji zakonodavca.

Jednostavniji i povoljniji sustav oporezivanja paušalnog obrta uspostavljen je s ciljem poticanja razvoja malih poduzetnika, ali u praksi je s vremenom uočeno da se to u sve većoj mjeri koristi zapravo za prikriveni nesamostalni rad.

Kroz poreznu reformu, naime, provedeno je porezno i administrativno rasterećenje obrtnika koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu. U skladu s poreznim rasterećenjem paušalni obrtnici plaćaju porez na dohodak po najnižoj propisanoj stopi poreza od 10 posto prema utvrđenim poreznim razredima.

Istodobno, prema administrativnom rasterećenju obrtnici su u obvezi izdavati račune uz obvezu provođenja postupka fiskalizacije za račune naplaćene sredstvima u gotovini te voditi knjigu prometa. Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost obrta utvrđuje se u pet razreda propisanih Pravilnikom, a najviši primitak paušalnog obrta može iznositi do 300 tisuća kuna godišnje, podsjećaju u Poreznoj upravi.

Umnogome zbog poreznih pogodnosti broj obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez plaćaju paušalno proteklih godina je znatno porastao. Trenutno ih, prema podacima Porezne,  ima 58.769, što je 6470 više nego krajem prošle godine. Od kraja 2017. broj paušalnih obrta je više nego udvostručen, dok ih u usporedbi s 2015. danas ima triput više.

U tih šest godina udio paušalaca u ukupnom broju obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti porastao je s 18,8 posto na 47,7 posto, a još 2018. bio je ispod 35 posto.

Često se u poslovnoj zajednici moglo čuti kako nije rijetkost da se zaposlenici tvrtki odlučuju i na otkazivanje ugovora o radu da bi se prebacili u paušalce i nastavili raditi za iste poslodavce, ali uz manja porezna davanja.

U javnosti se to pitanje dugo povlači, ponajprije u kontekstu nelojalne konkurencije i problema zadržavanja radne snage. O tome su najčešće progovarale kompanije iz IT sektora koji je, u pogledu plaća i radne snage jače izložen i stranim konkurentima.

“Paušalni obrt sjajan je institut u hrvatskom gospodarstvu, ali situacija u kojoj netko može zaposliti obrtnika da radi sve kao i zaposlenik, ali uz mnogo manji trošak plaće, narušava tržišnu ravnotežu”, još je prije dvije godine na tu temu isticao Alan Sumina iz Nanobita.

Problem je, kaže, što ne postoje jasni pravni propisi što smijete, a što ne smijete napraviti. Ako paušalci mogu raditi za strane tvrtke, zašto ne bi mogli raditi za hrvatsku?, retorički se zapitao.

10 posto stopa je poreza na dohodak koja se primjenjuje za paušalce

Potpredsjednik HUP-ove ICT Udruge Hrvoje Balen proljetos je pak upozoravao kako je “jako česta praksa da tvrtke iz ostatka EU traže zaposlenike u Hrvatskoj da otvore paušalni obrt i tako im nude visoke plaće, a zaobilaze hrvatski porezni sustav”.

Uz jučerašnju najavu pojačanog nadzora Porezna uprava je ponudila i upitnik za “utvrđivanje obilježja kriterija nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona”.

Branše s najviše paušalaca

Iako takvi slučajevi nisu rezervirani za neki od sektora, vjerojatno ih ponajprije treba tražiti među djelatnostima u kojima su paušalci i najbrojniji. A evidencija Porezne koja ih prati prema područjima glavne djelatnosti (prema NKD-u, neovisno o tome koje još djelatnosti uz glavnu obavljaju) pokazuje da udjelom prednjače paušalni obrti u kategorijama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, zatim Informacije i komunikacije, Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te Ostale uslužne djelatnosti.  sektoru.

I prvi će se pozivi za popunjavanje Upitnika dostaviti prema tim djelatnostima, ali pritom će se uzeti u obzir i drugi podaci i uvidi kojima raspolažu pojedine ispostave PU, kažu u Središnjem uredu uz najavu da će se nastaviti s praćenjem pojavnosti te ovisno o tome donositi odluke o daljnjim postupcima.

U jučerašnjem priopćenju ipak se ističe i da “Porezna uprava podržava obrtnike koji odabirom paušalnog načina oporezivanja pojednostavljuju svoje poslovanje”. Time su podcrtali uvjerenost u svrhovitost reforme i izmjena propisa kojima je svojedobno  proširen krug obrtnika koji dohodak mogu i žele utvrđivati u paušalnom iznosu, a kroz mjere aktivne politike zapošljavanja omogućene i potpore za samozapošljavanje.

No, jednako tako namjera je da se poduzimaju mjere u cilju sprječavanja korištenje poreznih pogodnosti paušalaca protivno svrsi zakona, naglašava i ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša. S tim u vezi napominje da je tu često riječ i o radu za strane kompanije, a to je i pitanje nelojalne konkurencije.

Kontra svrhe zakona

Kako bilo, u Poreznoj upravi konstatiraju da se u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu potiče osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu.

Takva postupanja predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti koje nije na tragu svrhe zakona”, navode u Poreznoj pozivajući se na odredbe Općeg poreznog zakona i Zakona o porezu na dohodak (u dijelu koji definira obilježja nesamostalnog rada).

U upitniku se u okviru tzv. općih informacija od paušalaca traži opis djelatnosti kojom se bave, načina pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa, broj poslovnih partnera, imaju li vlastiti poslovni prostor, sredstva za rad i opremu…

Ključno pitanje je pak postoji li isplatitelj primitaka čije isplate čine više od 50 posto ukupnih primitaka paušalnog obrta. Od onih koji imaju dominantnog isplatitelja traže se podaci o tome imaju li s njim potpisan ugovor, a ukoliko to nije slučaj poreznicima bi trebali pojasniti poslovni odnos (formu, razdoblje, način plaćanja).

Sve o ‘glavnom klijentu’

Pored toga, u okviru utvrđivanja elemenata kontrole ponašanja od obrtnika paušalaca se traže i odgovori o tome određuje li im “glavni klijent” mjesto , vrijeme i način obavljanja posla te koriste li u radu njegovu opremu i sredstva za rad.

Morat će odgovoriti i pruža li im taj isplatitelj mogućnost edukacije i/li tečaja te je li ih slao na službeni put, podnose li mu izvješća o dinamici izvršenja posla, mogu li slobodno ugovoreni posao prenijeti na treću osobu, kao i postoji li u poslovnom odnosu postupanje prema pravilima o autorskim i sličnim pravila.

U upitniku se od njih traži i da navedu primaju li od dominantnog isplatitelja primitke poput naknade za bolovanje ili godišnji odmor, ulaže li u njihovu opremu, alate i materijale te jesu li kroz godinu mjesečni primici približno ujednačeni.

Iako se pojačani nadzor paušalnih obrta obrazlaže prije svega praksom koja je protivna svrsi zakona, a posljedično i nelojalnom konkurencijom, za Poreznu upravu i u ovom je slučaju važna pokretačka snaga i izmicanje značajnih proračunskih prihoda piše poslovni hr.

Podijeli

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

Najpopularnije