OBITELJ ĆURDO POD LUBENICAMA IMA OKO ŠEST HEKTARA
SOLJANI – Nevrijeme i tuča veličine lješnjaka koji su krajem svibnja zahvatili područje općine Vrbanja na istoku županjske Posavine pričinili su štete na poljima Stjepana Ćurde u Soljanima. Najviše su stradali nasadi lubenica koji su do tada bili u odličnom stanju i vrlo obećavajući.
- Sve je bilo super dok nas nije pogodio led. Lubenice koje su trebale biti rane više neće biti rani urod. Umjesto krajem lipnja i početkom srpnja berba će početi tek sredinom srpnja. Prvi plodovi, koji su već bili veličine jabuke, su izudarani, treba ih otkinuti da ne crpe lozu koja je također oštećena. Za oporavak sada treba dosta dodatne zaštite i prehrane, puno je dodatnih troškova, rada i truda. A koliko će se loza uspjeti oporaviti i izgurati druge plodove, to ćemo tek vidjeti – govori nam Stjepan.
I prekjučer je s obitelji i prijateljima okopavao nasade i uklanjao uništeno kako bi se smanjila šteta. I ove je godine lubenicama zasadio oko šest hektara. Nije išao s direktnom sjetvom, koja inače kreće početkom svibnja, nego prvo sa sadnicama u plasteniku koje je kalemio na određenu podlogu kako bi dobio na kvaliteti i prinosu lubenice te otpornosti na bolesti, što je vrlo važno s obzirom na sve čudnije vremenske prilike. Kalemljene sadnice su, pojasnio nam je, na neki način ipak sigurnost za bolju i kvalitetniju proizvodnju.
Riječ je oko 25.000 sadnica i to je velik posao koji zahtijeva puno ručnog rada pa je vrijedna ekipa koju je okupio imala danima što raditi. Ove su se godine odlučili i na pokusnu proizvodnju minilubenica koje nakon berbe teže od kilogram i pol do dvije. Zasadili su oko 2000 sadnica. Trendovi se, napominje Stjepan, mijenjaju i kupci su nekada tražili što veće lubenice, i 15-kilašice, jer je bilo pravilo što veće to bolje. Sada su zahtjevi za lubenice od 8 do 12 kilograma i sve je više upita za minilubenice.
Ovisno o tome kako će se pokazati, kakvi će biti prinos i plasman, odlučit će o mogućem povećanju površina pod minilubenicom. Za njih su veći troškovi u odnosu na standardnu lubenicu, ali je i otkupna cijena puno veća. Priznaje da je razočaran zbog vremenskih prilika jer sve dobro krene, a onda led u nekoliko minuta uništa sav trud, pričini veliku štetu pa čovjek izgubi i volju. Tako je bilo i lani.
Lubenica je bila odlične kvalitete, otkupna cijena iznadprosječna i onda pet dana prije berbe Soljane je poharalo olujno nevrijeme i lubenice je potukao led. Bile su iskvrcane i trgovački centri nisu ih htjeli pa je prodaja rješavana po privatnim linijama. A prošle godine, za razliku od prijašnjih, za lubenicu nije ugovorio policu osiguranja, a led je zahvatio kompletnu površinu. Poučen lošim iskustvom, ove je godine sav urod na vrijeme osigurao.
“Nadam se da leda više neće biti, vlage sada ima dovoljno, još samo da ugrije jer lubenica voli sunce i valjda će biti dobro”, zaključuje.
Marija Lešić Omerović
Prve plodove lubenice, koji su bili veličine jabuke, led je izudarao i trebalo ih je otkinuti da ne crpe također oštećenu lozu. Za oporavak sada treba dosta dodatne zaštite i prehrane, puno je dodatnih troškova, rada i truda
Ulazni troškovi za proizvodnju lubenice veći su od 10.000 kuna po hektaru, sjeme je skupo, sve su hibridi i to je, ističe Ćurdo, ozbiljna proizvodnja, bez improvizacije. On ima dugogodišnji ugovor s jednim poznatim trgovačkim lancem. Otkupna cijena lubenice nije unaprijed dogovorena i određuje je tržište. A uvozne lubenice i nelojalna konkurencija već godinama guše domaće proizvođače i uništavaju njihovu proizvodnju.
