Poslodavci smatraju da uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba ciljati na visokokvalificirane radnike za djelatnosti koje ostvaruju brži realni rast produktivnosti.
Uz pretpostavku stabilnog rasta BDP-a, u Hrvatskoj će do 2030. biti između 400 i 500 tisuća stranih radnika, pa bi svaki četvrti radnik tada mogao biti stranac, kaže se u analitičkom prilogu Hrvatske udruge poslodavaca Fokus tjedna.
“S obzirom na ubrzano pogoršanje demografskih trendova, snažan ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, procjenjujemo da bi ukupan broj stranih radnika do 2030. mogao dosegnuti 400-500 tisuća, uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina”, ističe glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Strani radnici tada bi činili četvrtinu ukupne radne snage piše poslovni hr.
Poslodavci smatraju da uz imigraciju u sektore s najvećim deficitom radne snage, treba ciljati na visokokvalificirane radnike za djelatnosti koje postižu brži realni rast produktivnosti u odnosu na EU-ov prosjek i mogu biti perjanice ekonomije poput ICT-a, turizma, graditeljstva, poljoprivrede te dijelova prerađivačke industrije, npr. proizvodnja kapitalnih dobara.
U pogledu izmjene Zakona o strancima, HUP ističe potrebu jačanja korištenja EU Plave karte za ICT stručnjake i bez završenog visokog obrazovanja kao i jednostavnije procedure spajanja obitelji, što pomaže privlačenju talenata s trećih tržišta, integraciji stranaca i društvenoj stabilnosti.
Neizostavnom smatraju i modernizaciju Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja, jednostavnijih propisa i ukidanja zaštitne klauzule.
Traže smanjenje poreznog klina na srednje visokim i višim bruto plaćama, od 167 posto prosjeka više na razini najkonkurentnijih članica EU, čak 10 bodova ispod aktualnih 42,5 posto.
