-Simptomatično je da možemo naučiti vrane da pokupe opuške, ali ne možemo naučiti ljude da ih ne bacaju na tlo- smatra švedski stručnjak za otpad.
Švedski grad Södertälje regrutirao je vrane da kupe odbačene opuške s ulica i trgova.
Ptice za svaku cigaretu koju dostave u posebno dizajnirani koš za smeće, bivaju nagrađeni hranom.
-Ptice sudjeluju u projektu isključivo dobrovoljno- rekao je Christian Günther-Hanssen, osnivač tvrtke Corvid Cleaning, koja stoji iza ove metode.
Zaklada Keep Sweden Tidy kaže da se na švedskim ulicama svake godine završi više od milijardu opušaka, što predstavlja 62% ukupnog otpada. Södertälje troši 20 milijuna švedskih kruna (1,2 milijuna eura) na čišćenje ulica.Günther-Hanssen procjenjuje da bi njegova metoda mogla uštedjeti najmanje 75% troškova skupljanja opušaka u gradu.
Södertälje trenutno provodi pilot-projekt prije nego što potencijalno pokrene operaciju u cijelom gradu.
Nove kaledonske vrane, dobre su u rasuđivanju jednako kao i sedmogodišnja djeca, pokazalo je istraživanje, što ih čini najpametnijim pticama za taj posao.
-Lakše ih je podučavati, a postoji i veća šansa da uče jedni od drugih. Istodobno, postoji manji rizik da greškom pojedu otpad koji bi bio poguban za njihovo zdravlje- zaključio je Günther-Hanssen.
Tomas Thernström, strateg za otpad u općini Södertälje, smatra da potencijal pilota ovisi o financiranju.
-Bilo bi zanimljivo vidjeti može li ovo funkcionirati i u drugim sredinama. Također simptomatično je da možemo naučiti vrane da pokupe opuške, ali ne možemo naučiti ljude da ih ne bacaju na tlo. To je zanimljiva misao – zaključuje Thernström.
Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako dugoročni trendovi povezani s populacijama ptica koje obitavaju na poljoprivrednim zemljištima i u šumskim područjima kao i raširenih vrsta ptica te travnjačkih leptira pokazuju da je u EU-u došlo do velikog smanjenja bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta. To je prvenstveno posljedica gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih ekosustava, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede, intenzivnog gospodarenja šumama, napuštanja zemljišta i širenja urbanih područja.
