Srijeda, 1 prosinca, 2021
12 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
NaslovnicaZanimljivostiZašto Hrvati najviše vjeruju Pfizerovom cjepivu protiv koronavirusa?

Zašto Hrvati najviše vjeruju Pfizerovom cjepivu protiv koronavirusa?

S Urškom Lakner, voditeljicom korporativnih i javnih poslova za Adriatic regiju, Pfizer – razgovarali smo zašto Hrvati imaju najviše povjerenja u njihovo cjepivo protiv koronavirusa, kako Pfizer napreduje u istraživanju lijekova protiv raka i rijetkih bolesti, o dostupnosti lijekova u različitim zemljama u Europskoj Uniji te o nužnosti promocije znanosti kao jedinog ispravnog puta za uspješno rješavanje zdravstvenih pitanja uslijed poplave različitih dezinformacija koje kruže javnim prostorom.

Nekoliko farmaceutskih kompanija uspješno je proizvelo cjepivo protiv COVIDA-19. U Hrvatskoj se pokazalo da su građani bili najsretniji, ako bi se cijepili upravo s Pfizerovim cjepivom. Kako objašnjavate činjenicu da su građani Pfizerovo cjepivo prepoznali kao ono najsigurnije?

Sva odobrena cjepiva protiv COVIDA-19, bez obzira na proizvođača, prolaze iste stroge postupke pregleda prije nego što dobiju odobrenje. Nama u Pfizeru uvijek je drago čuti kako građani najradije odabiru upravo naše cjepivo, za sebe i svoju obitelj. Pratili smo znanost od samog početka ovog putovanja i nastavit ćemo to činiti. Također smo nastojali podijeliti što više pojedinosti o našem napretku na ovom putovanju, uključujući poduzimanje koraka bez presedana u interesu transparentnosti, poput objavljivanja našeg cjelovitog protokola kliničkog ispitivanja. Do danas je više od 300 milijuna ljudi širom svijeta cijepljeno našim cjepivom. S velikim brojem ljudi koji su do danas cijepljeni, profil koristi od našeg cjepiva ostaje pozitivan.

Prije pandemije koronavirusa u Hrvatskoj je počeo jačati antivakserski pokret te je bilo sve više roditelja koji nisu htjeli cijepiti svoju djecu. Smatrate li da će ova pandemija i cjepivo koje su znanstvenici osigurali protiv koronavirusa doprinijeti povjerenju u znanost?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima jasan stav: nakon čiste vode, cijepljenje najviše pridonosi globalnom zdravlju. Moramo biti svjesni da postoje pojedinci koji ne žele priznati dobre stvari koje farmaceutske kompanije i cjepiva čine – njihovo mišljenje je teško promijeniti. Međutim, možda ćemo onima koji prije nisu znali puno o ovoj industriji ili o tome kako su cjepiva pridonijela javnom zdravlju, sa cjepivom protiv COVIDA-19 povećati znanje, a time i povjerenje. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se pojedinci opremili pravim informacijama, kao i raditi na poboljšanju primjene svih preporučenih cjepiva u cijelom društvu. Očito smo svjesni rasta antivakserskih osjećaja i dezinformacija protiv cjepiva, posebno na platformama društvenih mreža, pri čemu su neki ljudi pogođeni više od drugih. U Hrvatskoj imamo privilegiju imati nacionalni program cijepljenja koji nas štiti od ozbiljnih i, ponekad opasnih po život, bolesti poput upale pluća, meningitisa, sepse, ospica i drugih. Ali važno je da razgovaramo otvoreno kako bismo riješili zabrinutost ljudi. Nikada ne bismo kritizirali nekoga zato što želi znati više ili zato što se želi osjećati smireno i sigurno, kada se radi o cijepljenju – to je sasvim prirodno. Svaki lijek – pa tako i cjepivo – ima nuspojave. Ali oni su strogo testirani u kliničkim ispitivanjima kako bi se osiguralo da se te nuspojave mogu kontrolirati i da su koristi od cijepljenja veće od rizika. Ako se to ne može pokazati, cjepivo ili lijek ne dobivaju regulatorno odobrenje. Pa čak i nakon odobrenja regulatornog tijela, oni se kontinuirano nadgledaju sve dok su dostupni javnosti.

Kakve rezultate ima Pfizer kada je u pitanju napredak u razvoju liječenja karcinoma i kakva je budućnost suzbijanja raka?

Iako tradicionalni alati za borbu protiv raka, poput kemoterapije i zračenja, ostaju kao važne opcije liječenja za liječnike i pacijente, znanstvenici otkrivaju nove pristupe kako bi stanice raka napali izravno i što učinkovitije. S nedavnim kliničkim uspjehom u imunoterapiji koja preoblikuje područje onkologije, na pomolu su izgledi za dugotrajnije pa i ljekovitije odgovore na mnoge karcinome. To je ono što svakog dana motivira sve nas u odjelu onkologije u Pfizeru. Sve nas u Pfizeru vodi zajednička svrha postizanja otkrića koja mijenjaju živote bolesnika. Za onkologiju u Pfizeru to znači postizanje otkrića koja će promijeniti život ljudima koji žive s rakom. I mi upravo to i radimo. Ponosni smo na napredak koji smo postigli u proteklom desetljeću u provođenju znanstvenih istraživanja do učinkovitih lijekova za ljude koji žive s rakom. Sa samo dva lijeka u tri indikacije davne 2010. godine, danas nudimo 24 odobrena inovativna lijeka protiv raka i biosimilare za liječenje više od 30 vrsta raka. Naš trenutni portfelj onkoloških terapija pokriva niz karcinoma, poput raka dojke, genitourinarnog karcinoma, raka pluća i raka krvi. Naš snažni pipeline – jedan od najsnažnijih u industriji – uključuje biološke lijekove, male molekule, imunoterapije i bioslične lijekove, a usredotočen je na istraživanje širokog spektra pristupa mnogim vrstama tumora. Istražujemo lijekove za rak dojke, rak pluća, rak prostate, rak mokraćnog mjehura, melanom, rak debelog crijeva, karcinom glave i vrata i drugi. Danas postoji 316 onkoloških kliničkih ispitivanja u kojima je Pfizer ili sponzor ili suradnik. Gledajući u budućnost, predviđamo do 13 potencijalnih odobrenja do kraja 2025. godine. Sa zajednicom za rak postigli smo značajan napredak. Ali, naš posao još uvijek nije završen. Milijuni ljudi žive s tim smrtonosnim bolestima, a milijuni će ih u budućnosti dobiti dijagnozu. Oni su razlog zbog kojeg ćemo i dalje neumorno raditi na postizanju svoje svrhe: otkrića koja mijenjaju živote bolesnika.

Kako napreduju istraživanja lijekova za rijetke bolesti i postoje li izgledi da bi oni u budućnosti mogli biti jeftiniji?

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog poboljšanja u liječenju rijetkih bolesti. Međutim, i dalje postoji značajan jaz u razumijevanju osnovne patologije brojnih bolesti te postoje ograničene mogućnosti održivog liječenja za mnoge pacijente s rijetkim bolestima. Iako bilježimo značajan uspjeh od ulaganja u istraživanje i razvoj liječenja za pacijente s rijetkim bolestima, trajne su inovacije potrebne za daljnji napredak u većem spektru bolesti i pacijenata. Da bi se postigle daljnje inovacije, presudno je da zemlje podrže regulatorne propise i propise o nadoknadi troškova kako bi unaprijedile razvoj liječenja rijetkih bolesti i potaknule daljnji razvoj politike za podršku inovativnim novim tretmanima, poput genske terapije. Lijekovi za liječenje rijetkih bolesti trebali bi biti prioritet u potrošnji zdravstvene zaštite, a ciljano financiranje liječenja rijetkih bolesti može pružiti mehanizam koji podržava pristup svim pacijentima. Uz to, procjene zdravstvene tehnologije trebaju obuhvatiti punu društvenu korist novih tretmana za rijetke bolesti.

Postoje li bolesti koje su češće u nekim dijelovima svijeta nego u drugima i o kojim bolestima se radi?

Da, neke se bolesti javljaju s različitom rasprostranjenosti u područjima sa sličnim razvojem i standardom. Na primjer, rijetke bolesti su rijetke, ali ipak među tim rijetkima postoje neke iznimke gdje su određene bolesti endemske. U Makedoniji imamo ATTR-PN bolest sa specifičnom mutacijom koja je također potvrđena u Bugarskoj. U nekim dijelovima Albanije / Kosova imamo Gaucherovu bolest češću nego u drugim regijama Adriatic zemalja. Unatoč svim rijetkim bolestima u Pfizeru činimo sve da pružimo podršku pacijentima kojima je to potrebno i što je najvažnije da se pacijentima bolest dijagnosticira dovoljno rano kako bi im se osiguralo dostupno liječenje koje poboljšava preživljavanje i kvalitetan život u ranim fazama bolesti.

Ima li u regiji bilo kakvih odstupanja u odnosu na druge dijelove Europe kada je u pitanju potrošnja određenih lijekova ili učestalost određenih bolesti?

Da, pristup lijekovima razlikuje se među europskim zemljama i uglavnom ovisi o lokalnim pregovorima s nacionalnim fondovima za zdravstveno osiguranje. Novi lijekovi istovremeno se registriraju u Europskoj uniji, kada ih EMA (Europska medicinska agencija) odobri. Nakon toga započinje nacionalni postupak za povrat troškova i događaju se mnoga kašnjenja. Prema W.A.I.T. pokazatelju koji je pripremio EFPIA vidljivo je iz posljednje tri studije da iz posljednjeg razdoblja imamo samo 25 % u proizvodima registriranim u EU dostupnim u Hrvatskoj, a prosječno vrijeme dostupnosti lijekova nakon registracije u EU poraslo je s 445 dana na 522 dana u godinama od 2014 do 2019. Usporedbe radi, Njemačka, koja ima najbržu dostupnost s najvećim brojem lijekova na tržištu, ima na raspolaganju preko 85 % molekula registriranih u EU-u koje na tržište dolaze s otprilike 120 dana kašnjenja (prikaz u tablici ispod). Uz to, pristup lijekovima za rijetke bolesti dalek je od ravnopravnog, uspoređujući tržišta EU-a, suočavajući se s još duljim odgodama u povratu troškova, kao i ograničenjima zbog manjka u proračunima zdravstvene zaštite. Ali ne samo pristup, dijagnostički je teret također velik, pa se pacijentima bolest često dijagnosticira kasno ili čak uopće ne, što znači u slučaju rijetke bolesti i smrtni ishod.

Zašto ste se odlučili za regionalnu kampanju podizanja svjesnosti “Znanost uvijek pobjeđuje” odnosno “Pitajte znanost-Pitajte doktora”?

U Pfizeru vjerujemo da će znanost pobijediti i da ćemo se u najneizvjesnijim vremenima upravo znanosti okrenuti jer je znanost najpouzdanija stvar koja postoji. Znanost može pobijediti bolest, stvoriti lijekove i pobijediti pandemiju. To je činila u prošlosti i činit će to i u budućnosti, na nama je samo da vjerujemo u znanost, a ne da se upuštamo u neistine i mitove koji je okružuju. Nakon Europskog tjedna javnog zdravstva, koji je također trebao ojačati povjerenje u zdravstvenu zaštitu, u Hrvatskoj je započela kampanja podizanja svijesti Pitajte znanosti – Pitajte liječnika. Kao dio kampanje, zdravstveni radnici pružit će ljudima kojima je teško razlikovati mitove od istina, zbog obilja informacija, provjerene odgovore na njihova pitanja, te ih ohrabriti da kritički procijene informacije dobivene iz neprovjerenih izvora.

Izvor: 24 sata hr

Podijeli

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

Najpopularnije

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.