Na današnji dan prije 32 godine naša je domovina međunarodno priznata, a prije 26 godina mirnom reintegracijom vraćeno je hrvatsko Podunavlje te je započeo proces obnove razorenih gradova i sela u koja su se počeli vraćati hrvatski prognanici i izbjeglice.

Polaganjem zajedničkog vijenca, paljenjem svijeća i molitvom za sve hrvatske branitelje i civile, koju je predvodio župnik župe sv. Filipa i Jakova Mijo Tikvić, na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru obilježene su ove velike godišnjice jednih od važnijih događaja u hrvatskoj povijesti.

„Nismo zaboravili sve one koji su sudjelovali i izborili pobjedu koja je spasila mnoge ljudske živote. Zahvala svima koji su u odorama hrvatske vojske i policije te onima koji su na diplomatskom planu dali sve od sebe da Hrvatska bude priznata. Koliko je to veliki događaj i koliko je vrijeme tada bilo izazovno, možda najbolje shvaćamo tek danas kada u okruženju imamo slična događanja i kada možemo usporediti koliko smo bili slabi u odnosu na međunarodne okolnosti, a ipak smo dobili i svoju državu i vratili se na svoje granice“, rekao je ovom prigodom vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.

Povijesno su to visoke cijene, pa za jedno prase od oko 25 kilograma treba izdvojiti i 150 eura. Cijena janjića 5-5,5 €/kg

SEMELJCI

Neće više biti jeftine prasetine, odnosno mesa uopće. Uz ostalo, poput inflacije, tomu je umnogome razlog afrička svinjska kuga (ASK), koja je zbog eutanazije svinja opustošila brojne svinjce, a tu je i pitanje nemogućnosti njihova držanja nakon pojave bolesti.

Nje u općini Semeljci nema već više od 40 dana, od 29. studenog, kada se pojavila na velikoj farmi u Vrbici, gdje je tada eutanazirano 517 svinja, ali zato ima prasadi, i to, kao i drugdje na tom području, nikada skuplje – po, kaže Semeljčanin Mirko Miladinović, 5-6 eura za kilogram žive vage, privatno.

Bravci poklani

Povijesne su to cijene prasadi, koje ozbiljno konkuriraju dosad tradicionalno skupljoj janjadi. Tako za prase težine od oko 25 kilograma po ovim cijenama treba izdvojiti i 150 eura, gotovo 1200 kuna.

– To nikada nije bilo, za Božić je za prasce traženo i do 7,5 €/kg žive vage, a u osječkom i našičkom kraju 6,5 eura. Prasad je skuplja od janjića, čija je cijena 5-5,5 €/kg, no to je već neko vrijeme tako. Kuga je učiila svoje, robe nema i to se odmah odrazi na cijenu – kaže uzgajivač ovaca Željko Fabric iz Drenja.

– Otkako je Provedbenom uredbom EU-a od 21. prosinca prošle godine dopušteno klanje svinja za vlastite potrebe na objektu u dosadašnjim zonama ograničenja – zaštite i nadziranja, intenzivno se klalo uoči Božića i između njega i Nove godine, do kada su bravci poklani. Od 200 domaćinstava sa svinjama na početku ulaska ASK u našu općinu sada svinje ima 30-40 kućanstava, ostalo je poklano. Ostali su prasci koji su se oprasili u međuvremenu. Neće više biti jeftine prasetine, koja je znala biti po 11-12 kuna, odnosno oko dva eura, kao ni jeftinih bravaca, koji su prije bili 6-7 kuna, što je bilo sramota. Neće to više svi raditi, ljudi će se isprofilirati, a tko želi kupiti prasad, svinje – za to će izdvojiti – kaže Miladinović.

Miladinović, inače predsjednik općinskog Stožera civilne zaštite, ističe kako za prodaju prasadi, svinja, a idu u sve dijelove zemlje, prasci napose u Dalmaciju, vlasnici moraju zatražiti pregled veterinara odnosno veterinarskog inspektora te da se na nj dugo čeka.

Dugo čekaju

– Više nema kategorija kao dosad i svako se dvorište, uzgoj, pregledava u slučaju prodaje i tek kada se pregledom utvrdi da je sve u redu, može teći prodaja, odnosno predaja u klaonicu, no zbog premalo ljudi dosta dugo se čeka na pregled – kaže Miladinović. Uglavnom, nastavlja, idu prasci, ljudi ih se rješavaju.

– Ni klaonice ne mogu svinje brzo primiti ni preraditi. Neće svinje lakše od 140 i teže od 260 kila, a to je sve zbog butova, koje “tope” pršutarima – kaže naš sugovornik.

Podsjetimo, u Službenom listu EU-a u prosincu je objavljena provedbena Uredba (EU) 2023/2894 o pitanju posebnih mjera kontrole u odnosu na ASK. Uredba je stupila na snagu 21. prosinca, kao i novo rješenje o zonama Ministarstva poljoprivrede. Navedenom uredbom sva područja u RH koja su bila u zoni zaštite i zoni nadziranja u odnosu prema pojavi ASK-a u domaćih svinja svrstana su u tzv. zonu III, koja uz obvezni daljnji nadzor i kontrolu situacije u odnosu prema toj bolesti omogućava stavljanje na tržište svježeg mesa koje potječe od svinja iz zone III.

Od najavljenih promjena naglašava se “mogućnost klanja svinja za vlastite potrebe na objektu gdje se drže svinje uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uvjeta za držanje svinja, uz obvezan prethodni klinički pregled veterinara”. Također, meso koje potječe od svinja iz zone III, zaklanih u odobrenim objektima za klanje, moći će se stavljati na tržište kao svježe meso isključivo za područje RH.

Suzana Župan-glas slavonije hr

U Županji je sve spremno za 57. Šokačko sijelo, prošlogodišnjeg dobitnika srebrne povelje “Sunockret ruralnog turizma”, koje će se održati u razdoblju od 2. do 13. veljače, a pod motom “Oj, dorati, moje zlato suvo”.  Ovogodišnje Šokačko sijelo posvećeno je šokačkoj tradiciji uzgoja konja pod motom „Oj, dorati, moje zlato suvo“. Povod su upis Tradicije uzgoja lipicanaca na UNESCO-ov Reprezentativan popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva krajem 2022. godine, 30. obljetnica osnutka Konjogojske udruge „Stari Graničar“ u Županji, i dodatno, 2024. godine obilježava se 100. obljetnica rođenja pučkog pjesnika Đuke Galovića, rođenog u Županji, koji je autor stihova ovogodišnjeg mota i koji je značajan dio svojih stihova posvetio konjima i njihovoj ulozi u narodnoj kulturi.

Starosjedilačko šokačko stanovništvo u istočnoj Slavoniji i Srijemu posebno je povezano s konjima, koji su im služili u obavljanju različitih poslova i službi čuvanja granice u vrijeme Vojne krajine. Konji su imali poseban status i ulogu u tradicijskoj kulturi, posebice u raznim običajima (svatovskim, božićnim, pokladnim).

Predstavljanje programa i vizuala 57. Šokačkog sijela održano je ispred rodne kuće Đuke Galovića, a nakon toga se nastavilo u ambijentu šokačke kuće “Šokačka lady”, vlasnika Marka Maroševca. ujedno i dobitnika srebrne povelje “Suncokret ruralnog turizma”.  Uz slavonske delicije, mađarenje, pjesmu sjajno raspoloženih tamburaša, rasplesanih članica i članova županjskog KUD-a “Tomislav”, dragi posjetitelji bili su i učenici jednog razreda Osnovne škole Ivana Kozarca, koji su imali priliku provozati se kolima, zajahati konja te na terenskoj nastaviti učiti o običajima svoga kraja.

Tijekom 12 dana Županja, Županjci i njihovi gosti će predstaviti svu raskoš narodnih običaja. Svečano otvorenje i popularni Šokački cvit – izbor za najljepšu djevojku u narodnoj nošnji na rasporedu su odmah prvog dana, točnije 2. veljače, dok će sudionici pokladnog jahanja ulicama grada proći 4. veljače. U okviru ovogodišnjeg programa bit će organizirane izložbe, glazbene radionice, promocije knjiga, folklorne večeri, malo sijelo, malo literarno sijelo… U četvrtak, 8. veljače najavljeno je otvaranje sajma Zlatne niti na kojem će sudjelovati stotinjak izlagača. U nedjelju, 12. veljače ulicama grada proći će pokladna povorka, koja je uz riječki karneval pokladna povorka s najdužom tradicijom u Hrvatskoj. I ove godine posjetitelje u šatoru Šokačkog sijela očekuje bogat zabavni program u sklopu kojega će koncerte održati Najbolji hrvatski tamburaši, Prljavo kazalište, Dalmatino, TS Džentlmeni i niz drugih tamburaških sastava, a ovogodišnja manifestacija će završiti 13. veljače tradicionalnom seljačkom zabavom.

O Šokačkom sijelu

Šokačko sijelo je najstarija i najveća kulturno-turistička manifestacija u županjskoj Posavini, utemeljena s ciljem promicanja i očuvanja običajnih praksi, narodnih nošnji i drugih osobitosti tradicijske kulture zavičaja i šireg područja Slavonije i Zapadnog Srijema, koja se od 1968. godine s promjenjivim brojem sadržaja kontinuirano odvija u Županji u pokladno vrijeme. Prvotno realiziran kroz nekoliko folklornih priredbi na kojima su nastupala kulturno-umjetnička društva s područja tadašnje Općine Županja, program se narednih godina postupno nadopunjavao novim sadržajima: revijom narodnih nošnji i izborom najljepše Šokice/Šokca, etnografskim, likovnim i gospodarskim izložbama, programima koji na poseban način potiču očuvanje i promicanje tradicijske zavičajne baštine među djecom, kao i vrednovanje zavičajne pisane i govorene riječi, različitim dramskim i zabavnim sadržajima te uprizorenjima događaja/poslova iz nekadašnjeg seljačkog/narodnog života i dr. Programska aktivnost posljednjih godina ustalila se na dvadesetak različitih priredbi i događanja koja u jedanaest dana okupe više od 3.000 izvođača i oko 15.000 gledatelja.

Manifestaciju organiziraju Grad Županja (Izvršni odbor Šokačkoga sijela) i Turistička zajednica Grada Županje u suradnji s lokalnim udrugama u kulturi (KUD „Tomislav“, KUU „Kristal-Sladorana“, KU „Stari Graničar“ / Povijesna postrojba „Serežani“, PPK „Sinđir“ i dr.). U programskim aktivnostima koje promoviraju i potiču narodno stvaralaštvo sudjeluju lokalne i zavičajne folklorne i vokalne skupine, svirači na tradicijskim glazbalima, članovi konjogojskih udruga, dječje skupine, pučki pisci i drugi nositelji zavičajnih tradicijskih vrijednosti, kao i gostujuće folklorne i vokalne skupine iz Hrvatske i inozemstva (BIH, Sjeverne Makedonije, Srbije/Vojvodine, Njemačke, Poljske…).