Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio misu i euharistijsko slavlje u župi Presveto Srce Isusovo.

U subotu, 11. svibnja 2024. 49. krizmenika Župe Presveto Srca Isusovog primilo je sakrament svete potvrde. Misno slavlje i sakrament potvrde u nazočnosti velikog broja vjernika, predslavio je Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

U svojoj propovijedi, obraćajući se posebno krizmanicima, mons.Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić je upozorio na izazove i opasnosti pred kojima kršćani stoje u današnjem svijetu, te ih je ohrabrio upravo zazivom darova Božjega Duha, koji će im u životu davati mudrost, snagu i otvorenost Božjoj poruci.

Nadbiskup je u nadahnutoj propovijedi istaknuo: „Dragi krizmanici! Ovaj je dan jedan i jedinstven, neponovljiv u vašem životu. Zato što se dar sv. krizme, sedmerostruki dar, samo jednom u životu prima, s pečatom dara Duha Svetoga. Ne možete ovo više nikada ponoviti, ali morate ove darove Duha Svetoga svakoga dana razvijati, s njima surađivati i milosti umnažati. Dragi roditelji i kumovi, vi ste i danas uz naše krizmanike kao odgovorni svjedoci i podupiratelji naših krizmanika a najljepša pouka i odgoj za njih jest vaš roditeljski i kumovski primjer kršćanskog života. Danas posebno molimo za zvanja u mjesnoj crkvi i općoj crkvi. Pozvani smo da prepoznamo Kristov glas i spremno se odazovemo u služenju Bogu i čovjeku.”

Nakon obnove krsnih obećanja mladi praćeni svojim kumovima primili sveti sakrament potvrde. Ovo je bio radosni događaj cijele župne zajednice kao i obitelji krizmanika koji su u veliko broju došli na svetu misu.

Sveta potvrda

Zašto se zove krizma ili potvrda?

Naziva se krizma (u istočnim Crkvama: miropomazanje, tj. pomazanje svetim mirom, »krizmom«) zbog svoga bitna obreda – pomazanja. Naziva se potvrda jer potvrđuje i osnažuje krsnu milost.

Što je bitni obred potvrde?

Bitni obred potvrde jest mazanje svetom krizmom (ulje pomiješano s balzamom, posvećeno od biskupa) koje se vrši uz polaganje ruke službenika koji izgovara riječi vlastite sakramentalnom obredu. Na Zapadu se pomazuje čelo potvrđenika riječima: »Primi pečat dara Duha Svetoga.« U istočnim Crkvama bizantinskoga obreda pomazuju se i drugi dijelovi tijela s formulom: »Pečat dara Duha Svetoga.«

Koji je učinak potvrde?

Učinak je potvrde posebno izlijevanje Duha Svetoga poput onoga na Pedesetnicu. To izlijevanje u dušu utiskuje neizbrisiv biljeg i pridonosi rastu krsne milosti: dublje ukorjenjuje u božansko posinjenje, čvršće sjedinjuje s Kristom i s njegovom Crkvom, u duši osnažuje darove Duha Svetoga, daruje osobitu snagu za svjedočenje kršćanske vjere.

Tko može primiti ovaj sakrament?

Može i treba ga samo jednom primiti onaj tko je već kršten, a za njegovo djelotvorno primanje mora biti u stanju milosti.

Tko je služitelj potvrde?

Izvorni djelitelj potvrde je biskup. Tako se očituje vez potvrđenika s Crkvom u njezinoj apostolskoj dimenziji. Kada prezbiter podjeljuje taj sakrament – kao što se redovito događa na Istoku, a u posebnim slučajevima na Zapadu – vez s biskupom i s Crkvom izražava prezbiter, biskupov suradnik, i sveta krizma, koju je sam biskup posvetio.

Prva sveta pričest jedan je od sedam svetih sakramenata, te zajedno s krštenjem i potvrdom čini tzv. sakramente kršćanske inicijacije.

Prvu svetu pričest po prvi put primaju vjeroučenici trećih razreda osnovnih škola. Od njih se tražilo da redovito pohađaju školski vjeronauk od prvog razreda osnovne škole, te da u trećem razredu usvoje određena znanja. Nakon završene priprave, po prvi put su pristupili sakramentu pomirenja (ispovijedi), a nakon toga, svečano, su u nedjeljnom euharistijskom slavlju koju je predvodio župnik Florijan Kvetek, primili svoju prvu sv. pričest. Florijan Kvetek župnik Župe sv. Euzebija i Poliona, vjeroučitelji i cijela župna zajednica raduju se i iskreno vam čestitaju što su vaša djeca primili sakrament prve svete pričesti.

Sakrament prve svete pričesti primilo je 68 prvopričesnika u župi Sv. Euzebija i Poliona.

Prva pričest

Što je euharistija?

Ona je žrtva Tijela i Krvi Gospodina Isusa koju je on ustanovio da ovjekovječi tijekom stoljeća žrtvu Križa, sve dok ponovno ne dođe, povjerivši Crkvi spomen-čin svoje Smrti i Uskrsnuća. Ona je znak jedinstva, vez ljubavi, vazmena gozba, na kojoj se Krist blaguje, duša se napunja milošću i daje nam se zalog vječnoga života.

Kada je Isus Krist ustanovio euharistiju?

Ustanovio ju je na Veliki četvrtak, »one noći kad bijaše predan« (1 Kor 11,23), dok je sa svojim apostolima slavio Posljednju večeru.

Kako ju je ustanovio?

Postoje u blagovalištu okupio svoje učenike, Isus u svoje ruke uze kruh, razlomi ga i dade njima govoreći: »Uzmite i jedite od ovoga svi: ovo je moje tijelo koje se za vas predaje.« Zatim u svoje ruke uze kalež s vinom i reče im: »Uzmite i pijte iz njega svi: ovo je kalež moje krvi, novoga i vječnog saveza, koja se prolijeva za vas i za sve ljude na otpuštenje grijeha. Ovo činite meni na spomen.«

Što je euharistija u životu Crkve?

Euharistija je izvor i vrhunac svega kršćanskog života. U njoj je vrhunac kako Božjega posvećujućeg djelovanja, tako i našega bogoštovlja koje mu iskazujemo. Ona sadrži sve duhovno blago Crkve: samoga Krista, naš Vazam. Zajedništvo božanskoga života i jedinstvo Božjega naroda izraz su i učinak euharistije. Euharistijskim slavljem već se pridružujemo nebeskoj liturgiji i unaprijed kušamo vječni život.

Kako se naziva ovaj sakrament?

Neiscrpno bogatstvo ovoga sakramenta izražava se u različitosti njegovih naziva od kojih svaki doziva u svijest neki poseban vidik. Najčešće se naziva: euharistija, sveta misa, večera Gospodnja, lomljenje kruha, euharistijsko slavlje, spomen-čin Gospodnje muke, smrti i uskrsnuća, sveta žrtva, sveta i božanska liturgija, sveta otajstva, Presveti oltarski sakrament, sveta pričest.

U kojemu je smislu euharistija spomen-čin Kristove žrtve?

Euharistija je spomen-čin u smislu da uprisutnjuje i posadašnjuje žrtvu koju je Krist jednom zasvagda na Križu prikazao Ocu za čovječanstvo. Žrtvena narav euharistije izražena je već samim riječima ustanovljenja: »Ovo je moje tijelo, koje se za vas predaje« i: »Ovaj kalež novi je savez u mojoj krvi, koja se za vas prolijeva« (Lk 22,19-20). Žrtva Križa i euharistijska žrtva jedna su jedincata žrtva. Ista je žrtva i žrtvovatelj, različit je samo način prikazivanja: krvni na Križu, nekrvni u euharistiji.

Što se traži za primanje svete pričesti?

Za primanje svete pričesti mora se biti potpuno pritjelovljen Katoličkoj Crkvi i biti u stanju milosti, tj. ne biti svjestan ikakva smrtnoga grijeha. Tko je svjestan daje počinio težak grijeh, mora primiti sakrament pomirenja prije pristupanja pričesti. Važni su i duh sabranosti i molitve, opsluživanje od Crkve propisana posta, tjelesno držanje (kretnje, odjeća) kao znak poštivanja Krista.

Koji su plodovi pričesti?

Sveta pričest povećava naše sjedinjenje s Kristom i njegovom Crkvom, čuva i obnavlja život milosti primljen na krštenju i potvrdi i daje da rastemo u ljubavi prema bližnjemu. Jačajući nas u ljubavi briše lake grijehe i čuva nas od smrtnih grijeha.

Dječji vrtić Vinkovci za novu pedagošku godinu 2024./2025. raspisuje 171 slobodno mjesto, 80 više u odnosu na prošlu godinu. Ovakvo povećanje broja mjesta, objašnjava pročelnica gradskog Upravnog odjela društvenih djelatnosti Andrea Vinković, rezultat je povećanog odlaska vrtićke djece u osnovne škole, ali i otvaranjem novih skupina.

„Povećan broj zahtjeva za upisom djece u vrtiće ono je što nas najviše veseli i na nama je da osiguramo dodatne kapacitete kako bi mogli zadovoljiti sve potrebe roditelja. To smo u jednom dijelu ostvarili otvaranjem novih skupina, a nastavljamo izgradnjom novog vrtića Mali princ kao i dogradnjom objekata Stribor i Naša radost, čime ćemo osigurati dodatnih 270 vrtićkih mjesta za naše najmlađe sugrađane“, ističe Vinković.

Nisu ovo jedine dobre vijesti kada je u pitanju predškolski odgoj i obrazovanje u Vinkovcima jer su u travnju plaće zaposlenih u ovoj gradskoj predškolskoj ustanovi porasle u prosjeku za 35 posto pa će tako djelatnici ovu pedagošku godinu završiti i novu započeti s poboljšanim uvjetima. Naime, donošenjem nove Odluke Vlade o koeficijentima u državnim i javnim službama, a  nakon obavljenih razgovora i usuglašavanja s predstavnicima Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju, usvojeni su i novi koeficijenti za sve zaposlenike Dječjeg vrtića Vinkovci. 

„Na ovaj način zakonski su izjednačena materijalna prava zaposlenika u ustanovama predškolskog odgoja s materijalnim pravima zaposlenika u osnovnom školstvu u pogledu koeficijenata i osnovice te je tako napokon stručan, odgovoran i kvalitetan rad s djecom adekvatno nagrađen“, poručuje Andrea Vinković.

Dječji vrtić Vinkovci, podsjeća zamjenica ravnateljice Ljubica Jukić, svoju osnovnu djelatnost odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi provodi na sedam lokacija, tj. u sedam područnih objekata. Trenutno imaju 27 odgojnih skupina i 557 upisane djece o kojima brinu 94 djelatnika i 7 pomoćnika u vrtiću. Provode redoviti desetosatni program u jasličkim i vrtićkim skupinama i redoviti petosatni program u jasličkim i vrtićkim skupinama, kao i kraće programe vjerskog odgoja i ranog učenja engleskog jezika te program predškole koji je obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovu školu.

„Prijave za upis djece podnose se do 17. svibnja 2024. godine do 12 sati putem aplikacije „e-Upisi“ dostupne na portalu „e-Građani“  odnosno putem linka https://vrtici.e-upisi.hr/.  Za sve roditelje koji nemaju uvjete za pristup e-prijavi tehnička podrška bit će pružena u Upravi Dječjeg vrtića Vinkovci, J.J.Strossmayera 7, Vinkovci. Za korištenje tehničke podrške u periodu upisa, obvezna je prethodna najava na broj telefona 032/338-446 od 9 do 14 sati ili na e-mail: [email protected]. U program jaslica može se upisati dijete koje do 31. kolovoza 2024. navrši godinu dana života, a u vrtićki program može se upisati dijete koje do 31. kolovoza 2024. navrši tri godine života. Odluka o upisu, kao i lista čekanja sa šiframa djece koje su dodijeljene roditelju prilikom predaje zahtjeva za upis, bit će objavljena 4. lipnja na web stranici www.dv-vinkovci.hr i oglasnoj ploči Dječjeg vrtića Vinkovci, a djeca u vrtiće kreću početkom nove pedagoške godine odnosno 1. rujna“, objašnjava Ljubica Jukić.

Roditelji neupisane djece, napominje, čiji se zahtjevi za upis nalaze na listi čekanja za pedagošku 2023./2024. godinu, ako su zainteresirani za upis u novu pedagošku godinu, trebaju ponovno podnijeti zahtjev za upis u pedagošku 2024./2025. godinu jer zahtjevi s liste čekanja se ne prenose automatski u natječaj za novu pedagošku godinu.

Što je Europska unija, kako europski projekti utječu na povećanje kvalitete svakodnevnog života, koje su prednosti projekata za rast gospodarstva i lokalne zajednice te što mi kao građani možemo poduzeti u poticanju toga, samo je dio brojnih pitanja čije je odgovore dao Sajam EU projekata na Orionu. Već tradicionalno ga u centru grada, povodom Dana Europe 9. svibnja, organizira Agencija za razvoj i investicije grada Vinkovaca VIA u suradnji s Gradom Vinkovci.

U prvoj financijskoj perspektivi, čuli smo od direktorice VIA-e Danijele Slipčević, iz Europske unije povučeno je preko 50 milijuna eura i provedeno više od 150 projekata. Vinkovce je taj podatak svrstao na osmo mjesto u Hrvatskoj po povučenim sredstvima.

„Spreman je velik broj novih strateških i infrastrukturnih projekata koji će zasigurno mijenjati obrise našega grada. Za njih su sredstva već osigurana kroz ITU mehanizam, čak preko 15 milijuna eura i već smo u visokoj fazi spremnosti, što znači da krećemo s javnom nabavom za radove i u realizaciju”, pojasnila je Slipčević podsjetivši kako do kraja godine počinje izgradnja sportsko-rekreacijskog centra Park Papuk, Trga Vinkovačkih jeseni, otvorenih bazena, otvorene tržnice, a nagodinu i komunalne infrastrukture te akceleratora u industrijskog zoni Zalužje.

Ovogodišnji sajam okupio je nikad veći broj izlagača, ukupno 32. To su osnovne i srednje škole, udruge, organizacije civilnog društva i svi ostali koji povlače sredstva i bave se EU projektima. Svi su oni 9. svibnja slavili mir i jedinstvo u Europi te pokazali na koje sve načine koriste benefite ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Projekti koje nam omogućava, reći će zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić, mijenjaju Vinkovce.

„Puno vremena bi trebalo da predstavim sve dobro što je iz toga proizašlo posljednjih godina. Bilo da se radi o projektu Zaželi koji provodimo kroz četvrtu fazu ili projektima kojima osiguravamo pomoćnike u nastavi, potporu braniteljskim udrugama, pomoć roditeljima, mladima i umirovljenicima. Članovi naših udruga i svi naši sugrađani uvijek mogu računati na potporu koju pružaju europski projekti kako bi realizirali planove, razvijali ideje i ostvarili potencijale. Osim utjecaja na kulturno-sportske i socijalno-društvene potrebe i aktivnosti cjelokupne zajednice, EU projekti veliku ulogu imaju i u razvoju vinkovačkog gospodarstva koje u posljednjih pet godina bilježi stalan rast. Zahvaljujući EU projektima vinkovačke tvrtke bilježe rast prihoda, rast zaposlenih, ali i rast plaća. S tim trendovima nastavljamo i dalje jer pred nama je period novih projekata i novih velikih ulaganja”, poručio je Romić.

Dan Europe i Sajam EU projekata na Orionu važan je podsjetnik kako je VIA jedan od ključnih čimbenika u stvaranju preduvjeta za gospodarski i društveni razvoj grada, a jednako je važan i njihov utjecaj na razvijanje svijesti u cjelokupnoj zajednici o potrebama uvođenja energetski učinkovitih rješenja i poticanje razvoja međunarodne suradnje putem prekograničnih projekata. To prepoznaje i Vlada RH bez čijeg Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU veći dio svega ne bi bio moguć.

„S obzirom na svoju veličinu, Vinkovci su zaista jedan svijetli primjer korištenja europskih sredstava, kao i cijela Hrvatska. Činit ćemo to i dalje. Pred nama je veliki investicijski ciklus, 25 milijardi eura nam stoji na raspolaganju i značajan dio tih sredstava završit će u Vinkovcima na dobrobit svih ovih dragih ljudi”, poručio je sa Sajma državni tajnik Domagoj Mikulić istaknuvši kako je poseban gušt vidjeti mlade ljude i školarce koji su izrazili želju uvjeriti se u pozitivne učinke Europske unije.

Kako kaže Zrinka Čobanković, ravnateljica Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije, sve naše jedinice lokalne samouprave prepoznaju prilike koje imaju i pokušavaju se, s obzirom na svoje ograničene financijske kapacitete, maksimalno prijavljivati na natječaje. Agencija im je na raspolaganju za pripremu i provedbu projekata.

„Od 2016. godine imamo oko 630 milijuna eura ugovorenih sredstava, vjerujem da će se brojke povećavati s obzirom da se otvaraju i u planu su veliki natječaji na koje smo se spremni prijaviti. Najvažniji je transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije vrijedan 80 milijuna eura, tu je projekt Autopark Lipovac, klaonice, projekt pametne poljoprivrede…Ima ih puno”, pojasnila nam je Čobanković.

Vinkovci su već nekoliko godina u top 10 po povlačenju EU sredstava pa se u europsko djelovanje sve više uključuju i naše škole. Među njima je i vinkovačka gimnazija, jedna od Škola ambasadora Europskog parlamenta.

„Ovo je godina vještina pa smo htjeli podsjetiti na različite vještine naših učenika, napravili smo digitalni plakat na kojemu dajemo informacije koje su vještine važne u budućnosti za mlade generacije, ali i za nas starije. Važan dio našeg kurikuluma je i održivi rast pa na štandu nudimo i domaće jabuke”, rekla nam je Ines Glavaš, nastavnica geografije u gimnaziji i ambasadorica seniorka Škole ambasadora Europskog parlamenta. Njezin učenica Leona Kolovrat, maturantica, dodala je kako su u projekt uključeni već pet godina tijekom kojih su putovali i educirali se kako bi bili što spremniji za nadolazeće izazove, između ostalog i za izbore za Europski parlament 9. lipnja.

Osim edukativnog dijela s panel raspravom, Sajam je imao i zabavni dio s brojnim  nagradama.

 U zabavnom dijelu nastupao je Harmonikaški orkestar Glazbene škole Josipa  Runjanina Vinkovci.

EU projektima posvetili i grafite

Već 17 godina u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Ivana Domca organiziraju crtanje grafita, priključili su se i obilježavanju Dana Europe. „Učenici ilustriraju aktualne projekte koji su u realizaciji ili u planu. Svaka škola dobila je zadatak likovno riješiti ideje i sadržajne vizije aktualnih projekata ili onih u planu”, pojašnjava pedagoginja Mirjana Čavar