Visoki tlak povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i drugih zdravstvenih problema, pa je važno kontrolirati ga.
Hipertenzija je desetljećima visoko na ljestvici deset najčešćih uzročnika smrtnosti, obično na četvrtom ili petome mjestu, no treba imati na umu da je ona i jedan od glavnih faktora za infarkt, odnosno moždani udar. Kako su ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti na prvom i drugome mjestu, tako se visoki krvni tlak može povezati i s određenim udjelom smrti u ovim slučajevima, pa visoki tlak slobodno možemo zvati “tihim ubojicom” broj 1, kaže akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i arterijsku hipertenziju u KBC klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb te predsjednik Hrvatskoga društva za arterijsku hipertenziju.
Prema podacima HZJZ-a o uzročnicima smrtnosti za 2021. godinu, najviše umrlih povezano je s COVID-19 (8557), a na drugome mjestu su bile ishemijske bolesti srca (7839 umrlih). Slijede cerebrovaskularne bolesti (5018), šećerna bolest (4743 umrlih) i hipertenzija (4461). Iza ovih uzroka su rak bronha i pluća (2814 umrlih), rak debelog crijeva (2117), kronični bronhitis, emfizem i astma (1627) te ateroskleroza (1593). Na desetome mjestu su kronične bolesti jetre i ciroza (959).
Kao i u ranijim godinama, hipertenzija je 2021. bila nešto češći uzrok smrti kod žena pa je to te godine četvrti uzročnik smrti po redu, dok je kod muškaraca bio šesti. No pritom treba uzeti u obzir da visoki tlak utječe na pogoršanje stanja pacijenata kod niza drugih bolesti pa je također neodvojivi uzročnik smrtnosti, upozorava dr. Jelaković. Tako treba znati da je hipertenzija često “u pozadini” oštećenja i zatajenja bubrega, pa i gubitka vida.
Arterijski krvni tlak je pritisak krvi na stijenku arterije. Srce poput pumpe izbacuje krv u aortu te preko njezinih ogranaka, arterija, arteriola i kapilara krv stiže do mišića i organa. Krvni tlak ovisi o dva čimbenika: o snazi srca, koje pumpa krv u tijelo, i o širini arterija. Mjerenjem krvnog tlaka određuju se dvije vrijednosti: sistolički, tzv. “gornji” tlak (kad srce izbacuje krv u arterije, srčana kontrakcija) i dijastolički, tzv. “donji” tlak (kad se srce opušta da bi primilo krv, mirovanje srca između dva otkucaja).
Normalnom vrijednosti tlaka smatra se vrijednost izmjerena ispod ili oko 120/80 mm/Hg. U tu kategoriju ubrajaju se i mjerenja na kojima se izmjeri 120-129/80-84 mm/Hg, dok se vrijednosti 130-139/85-89 mm/Hg smatraju blago povišenima i potrebno je češće kontrolirati tlak.
Vrijednosti tlaka iznad 140/90 mm/Hg koje traju dulje smatraju se povišenim tlakom ili hipertenzijom, a ona može imati tri stupnja.
Prvim stupnjem smatra se vrijednost između 140-159/90-99 mm/Hg, drugim 160-179/100-109 mm/Hg, a trećim 180 i više/110 i više mm/Hg.
U više od 95 posto slučajeva povišenog krvnog tlaka uzrok je nepoznat, odnosno radi se o tzv. primarnoj ili esencijalnoj hipertenziji, dok je u manje od pet posto uzrok poznat (suženje arterija, bubrežne arterije, upala bubrežnog tkiva i drugo). Tako govorimo o primarnoj hipertenziji, kod koje se obično liječi povišeni krvni tlak, kako bi se izbjegle komplikacije, te o sekundarnoj hipertenziji, kod koje je važno i liječenje uzroka, da bi se vrijednosti tlaka lakše normalizirale i prevenirale komplikacije.
Kao i kod mnogih drugih bolesti, nekoliko je čimbenika na koje sami možemo utjecati. To su nezdrava prehrana (prvenstveno prekomjeran unos soli, prehrana bogata zasićenim mastima i transmasnim kiselinama, premalo voća i povrća), zatim nedovoljna tjelesna aktivnost, konzumacija duhana i alkohola te prekomjerna tjelesna masa i pretilost. U čimbenike na koje sami ne možemo značajno utjecati ubrajaju se obiteljska anamneza hipertenzije, dob (češće se javlja kod starijih od 65 godina) i koegzistirajuće bolesti, poput dijabetesa ili bolesti bubrega. I hormonalne promjene, kao i promjene u stanju živčanog sustava mogu utjecati na rizik pojave hipertenzije.
Hipertenzija je najčešće bolest bez simptoma ili su oni takve prirode da ih povezujemo sa stresom, preopterećenošću i umorom, pa se uglavnom zanemaruju. Tako većina ljudi najčešće otkrije da boluje od hipertenzije nakon slučajnog mjerenja tlaka, na sistematskom pregledu ili nekom od promotivnih mjerenja koje organiziraju udruge ili ljekarnici. Kako do tada može proći i nekoliko godina povišenog tlaka, nerijetko se otkrije tek kad se pojave neke komplikacije. Zato je jako važno imati na umu da se neki od simptoma visokog tlaka najčešće javljaju vrlo rano pa ih nije dobro zanemarivati.
Hipertenzija povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i drugih problema. Tako bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju četiri puta veći rizik od nastanka srčanog infarkta i sedam puta veći rizik od nastanka moždanog udara, nego osobe s normalnim tlakom.
Osim toga, novija istraživanja vezana uz COVID-19 pokazala su da je visoki krvni tlak bio jedan od faktora koji je bitno utjecao na hospitalizaciju pacijenata i povećani rizik od smrti. Tako je oko 220 studija, koje su obuhvatili američki znanstvenici, utvrdilo da je više od trećine pacijenata s COVID-19 imalo povišeni krvni tlak. Kako su često bili pridruženi i drugi rizični faktori, primjerice prethodna bolest srca ili krvnih žila (23,5 posto pacijenata), šećerna bolest (22,1 posto) ili pretilost (21,6 posto), teško je reći da je visoki tlak bio ključan za pojavu komplikacija ili smrt, no svakako je najčešći rizičan faktor.
Činjenice o hipertenziji:
– Za prevenciju problema uvedite zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost te prestanite pušiti i piti alkohol
– Najčešće je hipertenzija bolest bez simptoma ili su oni takve prirode da ih povezujemo sa stresom
– Prije dvije godine je visoki tlak bio četvrti uzročnik smrti kod žena, dok je kod muškaraca bio šesti
– Pretilost se danas također navodi kao uzrok arterijske hipertenzije, objašnjava kardiolog
– Jedan od čimbenika na koje ne možemo utjecati je i dob. Najčešće se visoki tlak javlja kod starijih od 65
Izvor: 24 sata hr
