Ilomska je desna i najveća pritoka Ugra,izvire na Vlašiću, području zvanom Prelivode – razvođu s rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1550 m n.v. Duga je oko 20 km. Protječe između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tok oko Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz crnogorične šume obrasle smrekom i jelom ili smrekovo-bukovim sastojinama.
U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići) ima nekoliko zavoja pod jako velikim kutovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita.
Najizdašnija pritoka Ilomske je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz samo korito), zatim Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva).
Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodoopskrbu Kneževa (Skender Vakufa) i izgradnja hidrocentrale, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosustave u širem području. Tomu doprinosi i više desetljeća dugo prekomjerno iskorištavanje okolnog šumskog blaga. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Ponorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sela Marići i Đenići, tj. Marića i Imljanskih stijena (desno).
Ispod Korićanskog mosta je napravljeno akumulacijsko jezero za potrebe hidroelektrane, voda se putem cjevovoda iz akumulacijskog jezera vodi uz sami kanjon i za potrebe hidroelektrane i cijevi su izgrađena dva tunela koji spajaju Imljanski i Korićanski plato kroz koje prolaze cijevi i dalje ispod dva vodopada do samog ušća u rijeku ugar i hidrocentrale.
Nakon dva atraktivna vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje. Veliki vodopad je visok čak oko 50 m, a neupadljiv je s okolnog (korićansko-imljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena s koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.
Nekada atraktivno ušće Ilomske je izmijenjeno je izgradnjom “male hidroelektrane”.
lomska teče kroz crnogorične šume planinske visoravni, čije su padine obrasle smrekom i jelom. Na obroncima Lisine i Tovarnice nalaze se bogati pašnjaci.
